IZ ŠVEDSKE službeno postala 32. zemlja članica NATO-a u četvrtak, kada je premijer Ulf Kristersson uručio dokument o pristupanju Švedske američkom državnom tajniku u Washingtonu Za Antonyja Blinkena.
“Sada smo suočeni s enormno velikim poslom, kada počnemo pravilno planirati kako će NATO organizirati svoje odvraćanje u sjevernoj Europi”, stručnjak za vanjsku i sigurnosnu politiku Henri Vanhanen kaže.
Prema njegovim riječima, ulazak Švedske u Uniju novi je početak za sve nordijske zemlje.
“Dijelimo isto operativno okruženje, iste izazove, istu Rusiju”, kaže Vanhanen.
Ono što situaciju čini povijesnom je to što su nordijske zemlje, iako su u prošlosti surađivale, sada vezane obvezujućim sigurnosnim jamstvima.
Prema Vanhanenu, ulazimo u doba u kojem je dobro razmisliti o tome u kojoj mjeri sigurnosna i obrambena politika svake zemlje počinje biti nordijska.
švedski Članstvo u NATO-u ključno je za Finsku i ostatak NATO-a zbog, između ostalog, zemljopisnog položaja zemlje.
Švedska je donekle zaštićena od Rusije, a ujedno je blizu područja koja bi trebala ojačati u mogućoj kriznoj situaciji.
Zbog toga je uloga Švedske u NATO-u opisana kao središte ili područje okupljanja. Kroz njega je, između ostalog, prikladno premještati trupe i opremu.
Švedska je sa Sjedinjenim Državama sklopila sporazum o obrambenoj suradnji (DCA) u okviru kojeg bi Švedska mogla, primjerice, skladištiti oružje ili drugu vojnu opremu.
“Bit ćemo prirodna žila kucavica prema istoku. Prema Finskoj, prema Baltiku”, zapovjednik švedskih obrambenih snaga Micael Bydén je prije nekog vremena opisao ulogu Švedske u NATO-u Dagens Nyheterin u intervjuu.
Prema Vanhanenu, članstvo Švedske unosi dubinu u obranu “uske” Finske – na konkretan način.
švedski njezine pomorske i zračne snage također su smatrane snagom. Primjerice, Švedska ima podmornice, a Finska nema.
Vanhanen također ističe švedsku obavještajnu sposobnost i iskusnu profesionalnu vojsku.
Osim toga, švedska se obrambena industrija tradicionalno smatra jakom.
Nakon Hladnog rata Švedska je smanjila svoju obranu, ali je vlada te zemlje računala da će Švedska ove godine dostići cilj NATO-a. Prema njemu, najmanje dva posto BDP-a treba ulagati u obranu.
Stari prema tome, položaj sjeverne Europe trenutno je geopolitički sasvim drugačiji nego što je ikada bio u povijesti.
“Tijekom Hladnog rata dodirna površina između NATO-a i Sovjetskog Saveza bila je u Istočnoj Njemačkoj. NATO je u to vrijeme razmišljao o važnosti srednje Europe“, kaže Vanhanen.
Prema njegovim riječima, sada je jasno da je širenjem NATO-a dodirna površina u sjevernoj Europi.
To naglašava važnost nordijskih zemalja i koliko će one moći međusobno surađivati u budućnosti, kaže Vanhanen.
“Ako kriza izbije negdje između NATO-a i Rusije, to će vjerojatno biti u sjevernoj Europi, na Baltičkom moru ili u arktičkoj regiji.”
