Predaja Rusiji ne bi donijela mir Ukrajini. The Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenbergpozdravljajući švedskog premijera Ulfa Kristerssona u Bruxellesu, odgovorio papi Franji, iako ga nijednom nije imenovaonakon što je papa, prema najavama intervjua danom Švicarskoj radioteleviziji, govorio, govoreći o Kijevu, o “hrabrosti” onih koji podižu “bijelu zastavu” i pregovaraju, kako bi izbjegli gore posljedice u budućnosti za vlastite ljude.
“Podrška NATO-a Ukrajini – rekao je Stoltenberg – spašava živote i mora se nastaviti. Predsjednik Vladimir Putin započeo je ovaj rat i mogao bi ga završiti danas, ali Ukrajina nema tu mogućnost. Predaja nije mir. Moramo nastaviti jačati Kijev, pokazati Putinu da na bojnom polju neće dobiti ono što želi. Mora sjesti i pregovarati o rješenju po kojem će Ukrajina biti priznata i prevladati kao suverena i neovisna nacija.”
Riječi pape Franjeod početka jedan od rijetkih autoritativnih glasova ‘izvan zbora’ po pitanju rata u Ukrajini, hladno ih je primila i Europska komisija, raspoređen od veljače 2022. na liniji predsjednika Volodimira Zelenskog. Mogućnost postizanja mira u Ukrajini, rekao je glasnogovornik vanjskih poslova Peter Stano, “leži u rukama jednog čovjeka, koji se zove Vladimir Putin, koji je započeo ovaj rat i koji ga nastavlja svaki dan. Mi smo svakako za mir , pravednog mira, mira koji je formuliran na uvjetima žrtve ovog rata, a to je Ukrajina.” Također, njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock (Zeleni), iz Berlina je kritizirala Papine riječi: “Ja stvarno ne Ne razumijem”, poručio je putem društvenih mreža.
Stoltenberg je jučer dočekao švedskog premijera Ulfa Kristerssona u sjedištu NATO-a, nakon što je Švedska formalno postala 32. zemlja članica Atlantskog saveza, nakon pada veta prvo Turske, a zatim Mađarske Viktora Orbana, posljednje koje su ratificirale. Ulazak skandinavske zemlje pridodaje ulasku Finske, a oboje je određenoruska invazija Ukrajine, koja je duboko promijenila strukturu europske sigurnosti. Stockholm, istaknuo je glavni tajnik, donosi Savezu “vrhunske sposobnosti, oružane snage i prvoklasnu obrambenu industriju i troši više od 2% BDP-a na obranu”, što je cilj koji nisu postigle sve zemlje članice Saveza.
“Nakon više od dvjesto godina neutralnosti, pridružujete se najjačem i najuspješnijem vojnom savezu u povijesti”, primijetio je norveški političar. Švedska nije aktivno sudjelovala u sukobima od Napoleonovih ratova, iako je tijekom Drugog svjetskog rata dopuštala prolaz trupama Trećeg Reicha preko svog teritorija. No, sudjelovao je u brojnim mirovnim misijama diljem svijeta. Stoltenberg je istaknuo da kada je postao glavni tajnik Saveza, nikada nije očekivao da će se Finska i Švedska pridružiti NATO-u pod njegovim (više puta obnavljanim) mandatom.
Kristersson je, međutim, isključio da bi njegova zemlja mogla ugostiti nuklearne bojeve glave Saveza na svom teritoriju: “Jasno kažemo da ne vidimo potrebu da Švedska ugosti stalne baze ili nuklearno oružje na svom teritoriju u mirnodopsko vrijeme. To je odluka Švedske koja se u potpunosti poštuje”, rekao je premijer. Stoltenberg je sa svoje strane potvrdio da “Nema plana za povećanje broja nuklearno naoružanih NATO saveznika”. Poznato je da se odvraćanje Atlantskog saveza od prvo SSSR-a, a zatim i Rusije, uzimajući zdravo za gotovo brojčanu nadmoć ruske vojske, temeljilo i temelji uglavnom na taktičkom nuklearnom oružju raspoređenom na teritoriju Saveza: u slučaju kopnenog napada, koristiti protiv ruskog teritorija, što je mogućnost koja snažno odvraća od mogućih napada.
“Naravno – objasnio je glavni tajnik – mi stalno procjenjujemo svoje držanje u odnosu na konvencionalne snage. Ali nema planova, na primjer, imati bataljun u Švedskoj, poput onih koje imamo na Baltiku.” Ali “očito – dodao je Stoltenberg – s Finskom i Švedskom u Savezu, geografija se mijenja, jer sada imamo dva važna saveznika i na zapadnoj strani Baltičkog mora”, što je ulaskom Helsinkija i Stockholma postalo, za najvećim dijelom, ‘jezero NATO’. “Vježbamo i pripremamo se za zaštitu Finske i Švedske, ali i za zaštitu i učinkovitiju pomoć svim baltičkim regijama. Ali nema plana za stalne baze” na švedskom teritoriju.
Kijev saziva apostolskog nuncija: “Razočaran papinim riječima”
U međuvremenu, apostolski nuncij u Ukrajini, Visvaldas Kulbokas, pozvan je jučer u Ministarstvo vanjskih poslova u Kijevu nakon riječi pape Franje. Čitamo to u bilješci objavljenoj na web stranici kijevskog ministarstva vanjskih poslova.
Ukrajina je, rečeno je nunciju prema bilješci, “razočarana Papinim riječima u vezi s ‘bijelom zastavom’ i potrebom da se ‘pokaže hrabrost i pregovara'”. Prema kijevskom ministarstvu vanjskih poslova, a prenosi i Interfax-Ukrajina, “umjesto apela koji ozakonjuju pravo jačega i potiču ga da dalje ne poštuje norme međunarodnog prava, papa bi trebao dati signal međunarodnoj zajednici o potreba za hitnim udruživanjem snaga koje jamče pobjedu dobra nad zlom, kao i upućivanje apela agresoru, a ne žrtvi”.
Kijevsko ministarstvo vanjskih poslova ističe kako se Ukrajina, “kao nitko drugi, bori za mir” i poziva se na Povelju Ujedinjenih naroda i Formulu mira koju je predložio ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky.
“Zastava Ukrajine je žuto-plava”, “crkva je na prvoj liniji uz narod” i “virtualno posredovanje 2500 km” od Kijeva je beskorisno. Ovo je poruka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji se, također ne imenujući izričito papu Franju, čini se poziva na riječi koje je papa objavio na švicarskom radiju i televiziji. “Naše obrambene snage sastoje se od mnogo elemenata. Mnogo brigada i jedinica. I svi oni koji djeluju na fronti, svi oni koji štite državu od ruskih diverzanata i terora, svi oni koji su uključeni u borbene misije zaslužuju zahvalnost i poštovanje”, rekao je Zelenski u uobičajena poruka poslana Telegramu.
“Ruski ubojice i mučitelji ne idu dalje u Europi samo zato što ih zadržavaju Ukrajinci i Ukrajinke koji se pod plavo-žutom zastavom late oružja. U Ukrajini je nekada bilo mnogo bijelih zidova kuća i crkava, koji su sada spaljeni i uništen ruskim bombardiranjem. I to vrlo rječito govori tko treba stati da rat prestane”, primijetio je ukrajinski predsjednik.
