l’Europska unija sprema se oštro ukinuti vize kako bi se borila protiv neregularne imigracije. Veleposlanici država članica, koji su se sastali u Coreperu, usuglasili su se oko stajališta Vijeća o nacrtu uredbe koja ažurira mehanizam koji omogućuje EU-u da suspendira izuzeće od viza za one treće zemlje čiji su državljani izuzeti od obvezne vize prilikom putovanja u Schengen područje. Novi zakon, nakon usvajanja, prema Vijeću, “ojačat će alate EU-a za suzbijanje situacija u kojima se izuzeće od viza koristi zlouporabom ili je protivno interesima EU-a”.
Koje promjene
Prema ažuriranom mehanizmu, postojat će novi razlozi za suspenziju bezviznog režima: prvo, neusklađenost treće zemlje bez viza s viznom politikom EU-a, u slučajevima kada to može dovesti do povećanja broja dolazaka u unije, primjerice zbog geografske blizine.
Drugo, postojanje programa državljanstva ulagača, pri čemu se državljanstvo dodjeljuje bez ikakve stvarne veze s dotičnom trećom zemljom, u zamjenu za plaćanja ili ulaganja.
Treće, hibridne prijetnje i nedostaci u zakonodavstvu ili postupcima koji se odnose na sigurnost dokumenata. Države članice odlučile su uključiti i mogućnost suspenzije bezviznog režima u slučaju značajnog i iznenadnog pogoršanja vanjskih odnosa EU-a s trećom zemljom, posebno u području ljudskih prava i temeljnih sloboda. I dalje postoje razlozi koji su već danas predviđeni, naime znatno povećanje broja državljana trećih zemalja kojima je odbijen ulazak ili koji su produžili svoj boravak; znatno povećanje broja neutemeljenih zahtjeva za azilom od strane državljana treće zemlje za koje je stopa priznavanja niska; smanjenje suradnje s EU-om u ponovnom prihvatu osoba od kojih se traži da napuste teritorij EU-a i neposredan rizik ili prijetnja javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti (npr. zbog povećanja kazni za kaznena djela).
Pregovarački mandat Vijeća navodi pragove za aktivaciju mehanizma, koji kvantificiraju povećanja koja se odnose na slučajeve odbijanja i prekoračenja boravka; neutemeljeni zahtjevi za azil; teške zločine. Države članice postavile su tu brojku na 30 % (za razliku od 50 % u prijedlogu Komisije). Prag za procjenu treba li stopu priznavanja azila smatrati niskom postavljen je na 20% (puno više od predloženih 4%).
Tamo trajanje privremene suspenzije izuzeća od vize povećano je s 9 na 12 mjeseci i može se produžiti za još 24 mjeseca (umjesto 18 mjeseci sadašnjeg sustava). Tijekom ove faze obustave, Europska komisija će pokrenuti dijalog s trećom zemljom, kako bi se usvojile mjere za ispravljanje okolnosti koje su dovele do suspenzije. Ako se rješenje ne pronađe, EU bi mogla odlučiti trajno ukinuti bezvizni režim putovanja. Referentno razdoblje za utvrđivanje postojanja okolnosti koje mogu dovesti do suspenzije promijenjeno je na najmanje dva mjeseca. To će omogućiti uzimanje u obzir dužih referentnih razdoblja (npr. godišnjih trendova), a ne samo iznenadnih promjena relevantnih okolnosti. Današnji dogovor o zajedničkom stajalištu omogućit će Vijeću da započne pregovore s Europskim parlamentom, nakon što se definira njegovo stajalište, kako bi se dogovorili o konačnom tekstu.
Dok putovanje bez viza nudi važne prednosti za gospodarstvo, posebno u turizmu, te je kamen temeljac društvenih i kulturnih razmjena, primjećuje Vijeće, ono također može biti izvor migracijskih i sigurnosnih problema. Prekoračenje boravka od strane putnika koji su oslobođeni vize, na primjer, dovodi do porasta neregularnih migracija, što se također događa kada veliki broj neutemeljenih zahtjeva za azilom podnose građani zemalja koje su oslobođene od vize.
Sličan porast zahtjeva za azilom također se može dogoditi kada ljudi koriste susjedne zemlje EU-a, čija vizna politika nije usklađena s onom EU-a, kao odskočnu dasku za neregularna putovanja u Uniju. Mehanizam suspenzije, koji je na snazi u sadašnjem obliku od 2018., služi kao zaštita od zlouporabe izuzeća od viza i omogućuje EU-u da privremeno suspendira izuzeća od viza, pod određenim uvjetima.
Međutim, trenutna pravila ne uzimaju u obzir neke nedavne događaje koji utječu na Uniju, koja trenutno ima režim izuzeća od viznog režima sa 61 trećom zemljom. Državljani ovih zemalja mogu ući u schengensko područje na kratke boravke do 90 dana, tijekom razdoblja od 180 dana bez vize.
