džihadisti u očima ekstremističkih organizacija Rusija nije ništa bolja od Zapada.
Imaju zamjerku prema Rusiji koja seže do Afganistana koji je prije četrdeset godina okupirao Sovjetski Savez. Tijekom desetljeća, ogorčenost je samo rasla nakon što je Rusija zaratila iu Čečeniji i u Siriji.
U tom kontekstu nije nužno bilo iznenađenje da je ekstremistička organizacija Isis se prijavila kao počinitelj terorističkog napada u Moskvi u petak.
“Islamistički terorizam ne treba smatrati ciljanim samo na Sjedinjene Države i Zapad”, kaže gostujući vodeći stručnjak Instituta za vanjsku politiku Olli Ruohomäki.
“Rusija je odredište kao i Zapad. Dosta je gorčine i mržnje i prema Moskvi”.
Onaj pravi navodno izvršio napad na moskovsku koncertnu dvoranu ISIS-ova podorganizacija Isis-K.
Isis-K, koji je prethodno izvodio napade uglavnom u Afganistanu i susjednim zemljama, već je dvije godine kultivirao Kremlj i predsjednika u svojoj propagandi Vladimir Putin suprotne poruke. Grupa je optužila Rusiju za zločine nad muslimanima i tvrdila da Kremlj ima muslimanske krvi na rukama.
“U južnim dvorištima Rusije već dugo postoji radikalni islamistički pokret, zbog čega je Rusija zabrinuta. “Posebno kada je rat u Afganistanu bio na vrhuncu u 21. stoljeću, Rusija se bojala da će ljudi iz Uzbekistana i Tadžikistana doći u zemlju i unijeti nestabilnost”, kaže Ruohomäki.
ruski sigurnosna služba FSB priopćila je u subotu ujutro da je uhitila jedanaest osoba osumnjičenih za napad u Moskvi, među kojima su i četiri osobe koje su izravno sudjelovale u terorističkom napadu.
Novinska agencija Reuters kaže da ruski zakonodavac Alexander Hinstein Prema izvješću, tadžikistanske putovnice mogle bi biti pronađene u automobilu koji su četvorica napustila. FSB je, s druge strane, tvrdio da je četvorica bila u kontaktu s Ukrajinom te da su također bježali u Ukrajinu.
Prema Ruohomäkiju, navodna povezanost s Ukrajinom zvuči “stvarno nategnuto”.
“Rusija još nije imenovala koja skupina stoji iza napada. Međutim, čini se da pokušava vezati udarac Ukrajini. Ovo zvuči stvarno nategnuto, jer radikalne islamističke skupine i Ukrajina nisu ni u kakvoj vezi. To su dvije potpuno različite stvarnosti.”
Dosljedniji bilo bi da bi Isis platio svoj ribolovni dug Rusiji preko svoje podorganizacije.
Ruohomäki kaže da se ova vrsta duga nakupila ne samo iz Afganistana koji je okupirao Sovjetski Savez, već i iz dva rata u Čečeniji i, nedavno, iz uloge Rusije u sirijskom ratu 2010-ih.
“Dakle, u pravcu muslimanskog stanovništva odavno je napravljena brana”, navodi on.
“Crvena armija je praktički stavila Afganistan na kaotičan put na kojem se i danas nalazi. Srednjoazijski militanti Isis-K, s druge strane, imaju vlastite zamjerke zbog toga što je Rusija snažno poduprla tamošnje autoritarne režime. U Siriji, s druge strane, Rusija je podržala Bashar al-Assad režim terora s vrlo brutalnim operativnim modelom.”
Posebno Čini se da je Sirija očita veza između Rusije i ISIS-a.
Prije tri godine svoje su opsežno izvješće objavile vodeće ruske organizacije za ljudska prava O ulozi Rusije u sirijskom ratu. Izvješće optužuje Rusiju, među ostalim, za neselektivno bombardiranje sirijskih civila u ratu.
Podrška Rusije al-Assadovu režimu također je žestoko kritizirana u izvješću. Administracija je optužena za značajna kršenja ljudskih prava, poput korištenja kemijskog oružja i izgladnjivanja ljudi koji su živjeli u gradovima pod opsadom.
američkog think tanka Soufan Group 2017 objavljena izjava ponovno je otkrio da je od svih zemalja svijeta Rusija putovala najviše ljudi kako bi se borila u redovima džihadističke organizacije Isis u Siriji ili Iraku.
Prema izvješću, regionalno, zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza dale su ISIS-u čak više naoružanih ljudi nego zemlje Bliskog istoka zajedno.
U subotu Isis je na svom Telegram kanalu objavio dužu poruku u kojoj ta ekstremistička organizacija detaljno opisuje svoju umiješanost u napad u Moskvi.
“Napad su izvela četiri borca ISIS-a koji su bili naoružani mitraljezima, pištoljima, noževima i zapaljivim bombama”, objavila je ekstremistička organizacija prema novinskoj agenciji AFP.
Isis je napad okarakterizirao kao “prirodan nastavak bijesnog rata sa zemljama koje se bore protiv islama”.
Prema podacima od subote poslijepodne, najmanje 133 osobe poginule su od posljedica napada na koncertnu dvoranu u Moskvi. Više od stotinu moralo je biti hospitalizirano.
