Kineski menadžer Xi Jinping je stigao u Pariz. Prošlo je pet godina od njegovog posljednjeg posjeta Europi.
Godine koje su uslijedile izokrenule su cijeli svijet u novu poziciju, a odnos između Kine i Europe nije se nimalo promijenio.
“Sada smo na novoj početnoj točki. Udružimo ruke na ovom novom putu prema većem uspjehu kinesko-francuskih odnosa za dobrobit obiju zemalja i cijelog svijeta!”, napisao je Xi u svom priopćenju za javnost.
Čelnik Kine želi Europi ponuditi “trenutak dobrog raspoloženja”, opisao je Mericsov direktor međunarodnih odnosa Abigaël Vasselier u videokonferenciji s dopisnicima iz Pekinga u petak. Merics je njemački think tank usmjeren na Kinu.
Pozitivna podloga s lijepim riječima ne mijenja činjenicu da se iu Europi iu Kini zna da su razlike oslabile i da će još slabiti. Napetosti su izazvale pandemija korone, potpora Kine Rusiji koja je izvršila invaziju na Ukrajinu, kao i kineski električni automobili koji su ušli na europsko tržište te špijunaža.
Europa trenutačno Kinu vidi kao izazov svojoj sigurnosti, gospodarskom uspjehu i zelenoj tranziciji, sažima Vasselier. Kina je, pak, zabrinuta zbog istrage Europske komisije o subvencijama za kineske električne automobile i europsko tržište koje se pokazalo zatvoreno za Kinu općenito.
U trenutku potrebe, Xi pokušava vratiti odnos na pravi put za Kinu. “Kina treba Europu”, tvrdi Vasselier.
Xin tri su zemlje na listi posjeta: Francuska, Srbija i Mađarska. Pripadaju više prokineskom kraju Europe.
Imaju dosta razlika među sobom, ali svaki od njih na svoj način promovira alternativni svjetski poredak. Njezina izgradnja je i središnji Xijev cilj, a u Europi se nada da će stari kontinent odvući malo dalje od SAD-a.
Simbolike oko vremena posjeta ne nedostaje. U Europi je namjera proslaviti 60. obljetnicu diplomatskih odnosa Francuske i Kine te 75. obljetnicu diplomatskih odnosa Mađarske i Kine.
U vrijeme posjeta Beogradu navršilo se 25 godina otkako su Sjedinjene Američke Države bombardirale kinesko veleposlanstvo u gradu, ubivši troje kineskih novinara. Kina se voli sjećati tih NATO bombardiranja.
“Svrha je poslati signal da se Kina protivi svim znakovima širenja NATO-a”, rekla je Abigaël Vasselier.
Rusija se također poziva na NATO bombardiranja Jugoslavije s vremena na vrijeme kada opravdava svoje postupke.
Od učitanog unatoč simbolici, Kina ima posebno za francuskog predsjednika Za Emmanuela Macrona i predsjedniku EU komisije Za Ursulu von der Leyen malo praktične ponude.
U svom priopćenju za javnost, Xi Jinping je široko i elokventno govorio o tri teme:
O 60-godišnjem ratu između Kine i Francuske, otvaranju Kine prema svijetu i suradnji Kine i Francuske za mir i stabilnost u svijetu. Spominje i “ukrajinsku krizu” i “palestinsko-izraelsko pitanje”.
Međutim, nova otvaranja nisu bila među temama koje su najviše zanimale EU, a vjerojatno ih nitko nije ni očekivao. Važna pitanja za EU su moguće nepravde vezane uz konkurenciju iz Kine i kontinuirana potpora Kine Rusiji koja je izvršila invaziju na Ukrajinu već treću godinu.
Ako Kina nema prijedloge za gore navedena pitanja, “Kina neće doći u Europu s ponudom koja bi Europljanima u ovom trenutku bila od vrijednosti”, ocijenio je Vasselier.
To ne znači da su posjet i zajedničko putovanje Macrona i Xija u voljene Pirineje francuskog predsjednika besmisleni. Donošenje odluka i politički smjer u Kini čvrsto su u Xijevim osobnim rukama, a čelnik posljednjih godina nije intenzivno posjećivao strane zemlje.
Susret licem u lice sa Xijem stoga ima intrinzičnu vrijednost koju ne treba podcijeniti. Europski čelnici mogu izravno reći kineskom donositelju odluka što Europa želi.
Europski čelnici više su puta tražili od Kine da igra veću ulogu u stavljanju Rusije pod kontrolu. Poruku je nedavno predstavila i njemačka kancelarka Olaf Scholz tijekom svog posjeta Kini.
Macron također vidi rat kao pitanje sudbine, koji je rekao da Europa može umrijeti ako ne uspije izgraditi vlastitu jaku obranu dok Rusija nastavlja napadati Ukrajinu.
Kineski a europske rasprave o ratu su zastale. Na primjer, posebni savjetnik i viši znanstveni novak François Godement iz pariškog Instituta Montaigne izjavio je kako mu je teško zamisliti novu raspravu o Ukrajini.
“Taj ždrijeb je već bačen”, rekao je Prema The New York Timesu.
Ali unatoč mnogo priča, Europa još nije iskoristila sav svoj utjecaj.
Europa je doista opetovano izrazila svoje pitanje praga: EU je naglasila da Kina ne smije Rusiji isporučivati smrtonosno oružje.
Kinesko vodstvo je poštovalo ovo ograničenje. U isto vrijeme, međutim, Kina je podržavala Rusiju diplomatski, politički i ekonomski te je opskrbljivala zemlju alatima, mikroelektronikom i tehnologijom koja održava ogromnu vojnu industriju.
“Europska pitanja praga moraju se razvijati kako bi se situacija na bojnom polju promijenila. Europa bi trebala zatražiti od Kine da Rusiji ne isporučuje opremu prikladnu za vojnu upotrebu”, najavio je Vasselier.
Sve dok Europa od Kine ne traži više, nema smisla žaliti kada Xi ispunjava svoje obveze tamo gdje je ograda najniža.
