Danas, 8. svibnja, u Rimu će boraviti glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kojeg će u 11.30 sati primiti premijerka Giorgia Meloni. Mnogo je dosjea na stolu, od bliskoistočne bure baruta do krize u Ukrajini, s napredovanjem Rusa u Donjecku i rastućim strahom od ukrajinskog kolapsa. Strahovi koji potiču napetosti između Moskve i zapadnih zemalja, pri čemu je Kremlj ukazao na rizik od “izravne eskalacije” nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron još jednom iznio mogućnost slanja trupa na frontu, a britanski ministar vanjskih poslova David Cameron ocijenio dopuštenim da Ukrajinci koristiti oružje koje je dostavio London za napad na ruski teritorij.
Fokus na Ukrajinu
Uzbuna je vrlo visoka i potpaljuje predizbornu kampanju za europske izbore, dok je opcija izravne intervencije Saveza u slučaju uplitanja treće države u neprijateljstva sada u potpunosti ušla u javnu raspravu. Ali prije svega u NATO sobama.
Tema vojne pomoći Ukrajini bit će u fokusu susreta Meloni i Stoltenberga, dok se talijanska vlada sprema pokrenuti – uoči G7 u Borgo Egnazii – deveti paket vojne pomoći koji bi trebao uključivati, uvjetno s obzirom da dekret je klasificiran, sustav zračne i proturaketne obrane srednjeg dometa Samp-T, baterija koju je Slovačka stavila na raspolaganje nakon ‘demobilizacije’ prošlog ožujka. I koja odgovara na zahtjev ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmytra Kulebe, jer je to jedino sredstvo, zajedno s američkim Patriotima, da se zaustave ruske balističke rakete.
Pitanje 2% BDP-a za vojnu potrošnju
Pružena ruka koju Italija sprema pružiti jedna je od poluga kojom će se Meloni, po svoj prilici, u susretu sa Stoltenbergom pozabaviti jednim od najstarijih dosjea na stolu: dosegnuvši 2% BDP-a za vojnu potrošnju. Za NATO je to preliminarna odluka o kojoj će se raspravljati iu Washingtonu, na sastanku premijera zemalja Atlantskog saveza koji je zakazan za drugi tjedan srpnja. I koji vidi Italiju u problemima, stavljajući je na začelje: Sjedinjene Američke Države su daleko iznad 3%, Velika Britanija namjerava premašiti 2,5%, Poljska je na 4, Francuska i Njemačka su dosegle 2. Rim je ispod 1,5%, unatoč tome što su ‘pobrojali’ sve troškove za misije, čak i one koji nisu striktno vezani uz obranu. Izbor koji bi, nakon detaljnijeg promatranja, i NATO mogao osporiti.
Cilj od 2% trebao je biti postignut za tekuću godinu, ali za Italiju je rok odgođen na 2028. zbog kompromisa koji je potpisala Draghijeva vlada: odgoda je bila nužna u to vrijeme kako bi se ugušile fibrilacije i nezadovoljstvo koje je uzrokovalo većina je na kušnji, uzdrmana izazovom Giuseppea Contea. Od tada je međunarodni scenarij postao još sumorniji, a s obzirom na teška vremena čini se da je cilj od 2% ‘moran’ koji se više ne može odgađati.
Ministar obrane Guido Crosetto to ne skriva. “Bez potrebe da Trump postane američki predsjednik – primijetio je u Pescari, na FDI programskoj konferenciji –, vidjet ćete kako će biti oštri s onima koji ne dosegnu 2% BDP-a za obrambenu potrošnjuu tom trenutku” tko god ne ispuni postotak “postat će nedrugorazredna nacija nego ona koja neće moći ni sjediti za međunarodnim stolovima”, jer “tu stvar više nitko neće ignorirati i postat će temeljni dio vjerodostojnosti u svijetu”.
Ali blagajna u Rimu je na izmaku a neuspjeli pokušaj da se vojna potrošnja odvoji od parametara Pakta o stabilnosti dodatno je otežao igru. Neka poboljšanja prema gore u usporedbi s obvezama preuzetim u Programskom dokumentu obrane 2023.-2025. nisu isključena: “vidjet ćemo”, otvoreni vladini izvori, ne isključujući napor, mali politički dar također s obzirom na G7 predvođenu Italijom u Puglia. Popraćena još jednom, puno značajnijom, koja je sadržana u devetoj uredbi o pomoći Kijevu koju se vlada sprema pokrenuti.
