Dugi niz godina rješavanje problema klimatskih promjena uokvireno je, barem u političkim raspravama, kao pitanje koje nosi ekonomski kompromis: možemo li si to priuštiti, čak i ako mislimo da je to inače dobra ideja, ili bi to koštalo radnih mjesta i novca u svijet toliko ovisan o fosilnim gorivima?
Ovo uokvirivanje traje i danas na mnoge načine — posebno na osobnoj razini, ako ne i makro.
Mnogo je vjerojatnije da će se ljudi protiviti naporima SAD-a u borbi protiv klimatskih promjena ako misle da će to naštetiti njihovim osobnim financijama.
Zapravo, većina onih koji misle da će im napori za smanjenje klimatskih promjena financijski naštetiti, u načelu se protive tome da SAD poduzima korake u vezi s klimatskim promjenama, iako se ostatak nacije snažno zalaže za to.
Štoviše, ti Amerikanci ekstrapoliraju i misle da prelazak na obnovljivu energiju posebno šteti američkom gospodarstvu i radnim mjestima.
Dakle, tko su oni? Kao prvo, čini se da su ti ljudi vrlo osjetljivi na cijenu plina – što bi mogao biti jedan od najneposrednijih načina na koji ljudi vjeruju da mogu izmjeriti bilo kakav utjecaj. Ako izvijeste da im je cijena plina predstavljala poteškoću ili teškoću, veća je vjerojatnost da će – s dvoznamenkastom razlikom – misliti da im napori za smanjenje klimatskih promjena štete.
Ali postoji i drugi način da se izmjeri osobni ekonomski učinak, a to je šteta od vremenskih nepogoda.
Trećina zemlje kaže da je njihova zajednica pretrpjela štetu od uragana, poplava, požara i vrućine.
Mnogo je vjerojatnije da će ti ljudi dati prednost naporima u borbi protiv klimatskih promjena i gotovo dvostruko vjerojatnije je da će reći da bi im napori u borbi protiv klimatskih promjena financijski pomogli.
Naposljetku, nakon svega rečenog, postoji mnogo ljudi koji izravno odbacuju uokvirivanje kompromisa na prvom mjestu – barem što se tiče proizvodnje energije. Gotovo osam od 10 smatra da je moguće povećati proizvodnju energije i zaštititi klimu.
I tako, kada se ljudi okrenu i pogledaju makro sliku, malo je konsenzusa o tome pomaže li borba protiv klimatskih promjena ili ne šteti većem gospodarstvu.
Bidenov klimatski program
A polovica Amerikanaca nije čula puno ili ništa o tome što je Bidenova administracija učinila u vezi s klimatskim promjenama. Samo 14% kaže da je čulo puno.
A dvije trećine ne zna je li njihova država dobila savezna sredstva za projekte klimatskih promjena.
Kad se ljude konkretno pita o nekim političkim programima Bidenove administracije, mnogi od njih dobivaju barem neto naklonost u odnosu na opoziciju, barem u načelu, iako mnogi još uvijek nisu čuli za njih.
Ali činjenica da ljudi u širem smislu ne osjećaju da znaju puno o planovima Bidenove administracije za klimatske promjene – dok u isto vrijeme velika većina kaže da podržava napore SAD-a u borbi protiv njih, barem u načelu – mogla bi signalizirati da ljudi nisu ne povezujući predsjednikove konkretne planove i politike s tim većim ciljem.
Naravno, ovo je argument koji je Bidenova administracija, kao i mnogi demokrati, iznosila – da obnovljiva energija i pomoć klimi imaju i financijski smisla.
Pogledajte pobliže jednu inicijativu — pomak prema električna vozila. Postoji mala većina za taj potez.
Ali i ovdje, jedan od razloga zašto se ljudi protive takvoj politici, kada se protive, usredotočuje se na ekonomiju: misle da će to naštetiti gospodarstvu i radnim mjestima. (Drugi je općenitije protivljenje onome što oni vide kao nametanje izbora.)
Ova anketa CBS News/YouGov provedena je s nacionalno reprezentativnim uzorkom od 2230 odraslih stanovnika SAD-a intervjuiranih između 16. i 19. travnja 2024. Uzorak je ponderiran prema spolu, dobi, rasi i obrazovanju na temelju ankete američke zajednice o popisu stanovništva u SAD-u i Trenutačno istraživanje stanovništva, kao i prošli izbori. Granica pogreške je ±2,7 bodova.
