Ovaj a mnogi toplinski rekordi postavljeni su tijekom prošle godine. Razdoblje od 12 mjeseci koje je završilo krajem ožujka bilo je najtoplije u povijesti mjerenja. Temperatura je toliko drastično porasla da je čak izazvala čuđenje u istraživačkim krugovima.
Tijekom prošle godine prosječna temperatura Zemlje bila je za više od 1,5 stupnjeva Celzijusa viša nego prije razdoblja industrijalizacije. No, to ne znači da je granica trajno prijeđena.
“Kada govorimo o zagrijavanju od 1,5 stupnjeva, govorimo o prosjeku u dužem vremenskom razdoblju”, kaže profesorica istraživanja Hannele Korhonen Iz Zavoda za meteorologiju.
Međutim, Korhonen napominje da je situacija ozbiljna. Zagrijavanje od jedan i pol stupanj smatra se granicom da najozbiljniji rizici od klimatskih promjena budu što manji.
“Najvažnije je uhvatiti se u koštac s uzrocima globalnog zatopljenja. Moramo smanjiti emisije, to je stvar broj jedan.”
Već 10 rekordno toplih mjeseci
Služba Europske unije Copernicus, koja prati klimatske promjene, prošli je tjedan izvijestila da je ovogodišnji ožujak najtopliji ožujak u povijesti mjerenja i već deseti uzastopni rekordno vrući mjesec zaredom. Ožujak je bio za 1,68 stupnjeva topliji u odnosu na vrijeme prije industrijalizacije, dakle otprilike 1850.-1900.
Razdoblje od 12 mjeseci zaključno s krajem ožujka bilo je najtoplije godine u povijesti mjerenja, koje je bilo 1,58 stupnjeva toplije u odnosu na predindustrijsko doba.
u Finskoj prošla je zima bila hladna u usporedbi s 2000-ima, ali je 10. travnja Konnunsuo u Lappeenranti dosegao toplinski rekord. meteorološki institut ispričao, da je temperatura porasla na +20,1 stupanj. Bio je to najraniji prijelaz od +20 stupnjeva u kalendarskoj godini u statistikama koje se vode od 1959. godine.
U Njemačkoj je u noći uoči nedjelje, 7. travnja, ponegdje vladala tropska noć, odnosno noćna temperatura preko +20 stupnjeva, priopćila je njemačka meteorološka služba Deutscher Wetterdienst, odn. DWD.
Jedan od pojedinačnih toplinskih rekorda je s Antarktika i to već od ožujka 2022. britanske novine Čuvar kaže da je na istraživačkoj postaji Concordia na Antarktici izmjerena temperatura 38,5 stupnjeva viša od dugogodišnjeg prosjeka vremena.
Na gornjim granicama klimatskih modela
U ožujku, direktor NASA Goddard instituta američke svemirske agencije Gavin Schmidt procijeniti U časopisu Nature da je zatopljenje već toliko drastično da ga klimatski modeli kojima se koriste znanstvenici ne mogu objasniti.
“Ako se odstupanje ne ujednači do kolovoza – što je razumna procjena temeljena na prethodnim fenomenima El Nina – tada je svijet na neistraženom području”, piše Schmidt.
Korhonen likuje i ističe da se Schmidtovo pisanje ne temelji na stvarnim klimatskim modelima, već na statističkoj analizi.
„Piše pomalo nespretno. Da, i posljednja godina se uklapa u niz klimatskih modela. Međutim, to je na gornjim granicama raspona”, kaže Korhonen.
Razlozi postoji nekoliko razloga za nagli porast temperature.
“Fenomen El Nino jedan je vrlo jasan razlog. Također moramo imati na umu da koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste,” kaže Korhonen.
Fenomen El Nino, koji zagrijava južni Tihi ocean, ponavlja se otprilike svakih 2-7 godina i utječe na klimu cijele Zemlje. Očekuje se da će El Nino oslabjeti do kraja ovogodišnjeg ljeta.
“Napredak zagrijavanja treba pratiti sljedećih nekoliko godina”, kaže Korhonen.
Ako u godinama nakon nestajanja El Nina globalne prosječne temperature i dalje ostanu iznimno visoke, tada, prema Korhonenu, možda postoji razlog za ispitivanje jesu li trenutni klimatski modeli također dostatni u sve toplijoj klimi.
Istraživački krugovi nagađaju da bi silovita vulkanska erupcija u Tongi u Pacifiku u siječnju 2022. također mogla biti jedan od razloga za nagli porast temperature, prema Korhonenu, ona ima i zagrijavanje i hlađenje klime.
Intenzitet sunčevog zračenja varira u ciklusima od oko 11 godina, a to bi također mogao biti jedan od razloga rekordne godine. Međutim, prema Korhonenu, učinak je mali.
Smanjenje emisija je najvažnije
Korhonen ističe da je najvažnije uhvatiti se u koštac s uzrocima klimatskih promjena: moraju se smanjiti emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova.
Prirodni ponori ugljika – drveće i druga vegetacija – uzimaju ugljični dioksid iz atmosfere. Prema Korhonenu, može biti potrebno i umjetno uklanjanje ugljičnog dioksida.
Prema Korhonenu, ako se klima nastavi zagrijavati brže od očekivanog, može se pojaviti interes za umjetno mijenjanje klime. To bi značilo odbijanje sunčevog zračenja u gornjim slojevima atmosfere.
Mogući – ali u ovom trenutku teoretski – način bio bi oponašanje snažnih vulkanskih erupcija. Njihove emisije stvaraju male čestice u stratosferi, odnosno na visini od oko 20 kilometara, gdje čestice reflektiraju sunčevo zračenje natrag u svemir. Poznato je da su u prošlosti vrlo velike vulkanske erupcije hladile klimu na Zemlji čak i više od godinu dana.
