Vladimir Putin, peti čin. Predsjednik Rusije, nakon predvidljivog trijumfa na izborima u ožujku, preuzeo je dužnost u Kremlju kako bi otvorio novo poglavlje. “Rusija prolazi kroz “teško razdoblje”, ali “zajedno ćemo ga dostojanstveno proći i postati još jači”, rekao je Putin. „Svladat ćemo sve prepreke i dati život svim našim projektima“, dodao je, navodeći da „samouvjereno gledamo naprijed, planiramo svoju budućnost, već realiziramo nove projekte kako bismo bili još dinamičniji, još više moćan”.
Poruka Zapadu
Putin je rekao da je za “dijalog sa zapadnim državama”, ali da je to “na ravnopravnim uvjetima”. “Ne odbijamo dijalog sa zapadnim državama”, naprotiv “bili smo i bit ćemo otvoreni za jačanje dobrih odnosa sa svim zemljama koje Rusiju vide kao pouzdanog i poštenog partnera”, rekao je, vraćajući loptu protivniku. sud .
Što se zapadnih zemalja tiče, “izbor je njihov” i “dijalog, čak i o pitanjima sigurnosti i strateške stabilnosti, je moguć”. Ali pod uvjetom da se taj dijalog ne vodi “s pozicije snage”, već “bez bahatosti, preuzetnosti i osobne isključivosti, već samo na ravnopravnim uvjetima, poštujući obostrane interese”. Putin je umjesto toga govorio o nemogućnosti dijaloga ako zapadne zemlje “namjeravaju nastaviti pokušavati usporiti razvoj Rusije, nastaviti s politikom agresije”.
Promjena, mogućnost ili utopija?
Putinova politika neće se promijeniti ni za njegov peti mandat u Kremlju, rekla je analitičarka Tatyana Stanovaya, osnivačica R-Politika, u intervjuu za Politico. “Putinov temeljni cilj je proizvesti više oružja, održati gospodarstvo stabilnim, zaštititi ga od sankcija i smanjiti inflaciju. Ne treba očekivati reviziju te politike”, dodao je.
Iako vjerojatno doći će do rekonstrukcije vlade iz čega će se možda pojaviti naznake o tome kako namjerava ostvariti svoje ciljeve, odnosno rat u Ukrajini, unutarnju represiju i antagonizam protiv Zapada.
Neki od Putinovih ministara od najvećeg povjerenja sve su stariji, od Sergeja Lavrova, u vanjskim poslovima, koji ima 74 godine, do Sergeja Šojgua, u obrani, koji ima 68 godina. Direktor FSB-a (Federalne sigurnosne službe), Alexander Bortnikov, ima 72 godine. Više-manje iste dobi su broj 1 SVR-a (Foreign Services), Sergej Naryshkyn, 69, i direktor Istražnog odbora, Aleksandr Batrykin, 70 godina.
“Ako Putin želi zadržati svoj sustav, mora ga promijeniti”, rekao je politički analitičar Abbas Gallyamov, ukazujući na nedavno uhićenje zamjenika ministra obrane Timura Ivanova zbog korupcije kao znak mogućnosti da će Putin “potkopati temelje sustava” . Među favoritima za moguća promaknuća je Dmitrij Patrušev, ministar poljoprivrede i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ali iznenađenja bi mogla doći, ističe Stanovaya, od onih koji su se istaknuli u Ukrajini, a koje je Putin već definirao kao “novu elitu”.
Za Washington Post, s preustrojima ili ne, Putin sebe stavlja u srce zapadnog neliberalizma. Politički diskurs koji je sazrio posljednjih godina i koji će se vjerojatno nastaviti odvijati u sljedećih šest godina ono je što on vidi Rusija se nije uključila samo u rat protiv Ukrajine, već u bitku civilizacija mnogo većih dimenzija.
Prekogranični sukob, kako on kaže, nije samo teritorijalno ili političko pitanje, već vrh ledenog brijega većeg sukoba između korozivnih učinaka liberalizma i tradicionalnijih vrijednosti koje utjelovljuje njegov režim. Putin nije sam u svom projektu. U Europskoj uniji može računati na potporu mađarskog premijera Viktora Orbana, “despota” s globalnog juga i vodećih eksponenata američke desnice. “Svi oni imaju averziju prema onome što se smatra zapadnim neliberalnim establišmentom i cijene to što ga Putin odbacuje”, naglašava američki list.
