Možemo primiti partnersku proviziju od svega što kupite iz ovog članka.
U “Doba revolucija: napredak i nazadovanje od 1600. do danas” (WW Norton), novinar i CNN-ov voditelj Fareed Zakaria piše povijest revolucionarnih promjena i onoga što one najavljuju za ideološke podjele koje utječu na politički diskurs u 21. stoljeću. Njegova knjiga istražuje kako društva prihvaćaju promjene i odupiru im se.
Pročitajte ulomak u nastavku i ne propustite intervju Kelefe Sanneh s Fareedom Zakarijom u “CBS News Sunday Morning” 24. ožujka!
“Doba revolucija” Fareeda Zakarije
Radije slušate? Audible trenutno ima dostupno besplatno probno razdoblje od 30 dana.
Mnoštvo revolucija
Komičar Robin Williams ponekad je govorio o politici u svojim stand-up rutinama. Počeo bi podsjećajući ljude na podrijetlo riječi. “Politika”, objasnio bi, dolazi od “‘Poli’, latinske riječi koja znači mnogo, i ‘tics’ što znači stvorenja koja piju krv.” Uvijek se jako nasmijao. Zapravo, nažalost, riječ potječe iz starogrčkog, od polites, što znači građanin, a sama dolazi od polis, što znači grad ili zajednica. Aristotelova Politika, napisana u četvrtom stoljeću prije Krista, knjiga je o načinima upravljanja zajednicama i raspravlja o svim elementima politike koji bi nam bili poznati danas – prirodi moći, vrstama političkih sustava, uzrocima revolucija i tako dalje . Politika je jedno od rijetkih ljudskih poduzeća koje se nije toliko promijenilo tijekom tisućljeća. Njegovi vanjski oblici su se promijenili, ali njegova sržna briga ostaje ista: borba za moć i što učiniti s njom. Godine 64. pr. Kr., najveći rimski govornik, Ciceron, kandidirao se za dužnost konzula. Njegov mlađi brat odlučio je za njega napisati svojevrsni vodič za pobjedu na izborima, niz praktičnih lekcija za njegovog ponekad previše idealističkog brata i sestru. Među njegovim prijedlozima: obećajte svima sve, uvijek vas se može vidjeti u javnosti okružen vašim najstrastvenijim pristašama i podsjetite glasače na seksualne skandale svojih protivnika. Više od dvije tisuće godina kasnije, politički konzultanti naplaćuju pozamašne naknade za davanje istih savjeta.
Unatoč tim konstantama, u posljednjim je stoljećima politika poprimila određeni ideološki oblik koji bi bio stran onima koji su živjeli u antičkom ili srednjovjekovnom svijetu. Moderna politika diljem svijeta okarakterizirana je kao natjecanje između ljevice i desnice. Jednostavno razgraničenje ljevice i desnice tradicionalno govori mnogo o tome gdje se netko nalazi, bilo u Brazilu, Sjedinjenim Državama, Njemačkoj ili Indiji: na lijevoj strani, jača država s više ekonomske regulacije i redistribucije; s desne strane, slobodnije tržište s manje državne intervencije. Ova podjela lijevo-desno dugo je dominirala političkim krajolikom svijeta, određujući izbore, javne rasprave i politike, čak izazivajući nasilje i revoluciju. Ali ovih je dana ta temeljna ideološka podjela slomljena.
Uzmite u obzir Donalda Trumpa i njegovu predsjedničku utrku 2016. Trump je bio odmak od prošlosti na mnogo načina — njegova bizarna osobnost, njegovo neznanje o javnoj politici i njegovo omalovažavanje demokratskih normi. Ali možda je najznačajniji smisao u kojem je Trump bio drugačiji bio ideološki. Desetljećima je Republikanska stranka podržavala niz ideja koje bi se mogle opisati kao Reaganova formula. Ronald Reagan postao je iznimno popularan republikanac zagovarajući ograničenu vladu, niske poreze, smanjenje državne potrošnje, snažnu vojsku i promicanje demokracije u inozemstvu. Također se kandidirao na platformi koja je bila društveno konzervativna – zagovarala je, na primjer, zabranu pobačaja – ali je često umanjivao te dijelove programa, osobito kad je bio na dužnosti. Za svoje brojne obožavatelje, Reagan je bio sunčana, optimistična figura koja je slavila američka slobodna tržišta, otvorenost prema trgovini i velikodušnu imigrantsku politiku te je željela širiti svoj demokratski model na ostatak svijeta.
Trump se protivio većini elemenata Reaganove formule. Iako je zagovarao neke od istih politika – niske poreze i ograničenja pobačaja – veliku većinu svog vremena i energije posvetio je sasvim drugom planu. Trumpovi jednosatni predizborni govori mogli bi se svesti na četiri retka: Kinezi vam uzimaju tvornice. Meksikanci vam uzimaju poslove. Muslimani te pokušavaju ubiti. Sve ću ih pobijediti i učiniti Ameriku ponovno velikom. Bila je to poruka nacionalizma, šovinizma, protekcionizma i izolacionizma. Trump je raskinuo s mnogim ključnim elementima republikanske ekonomske ortodoksije, obećavši da nikada neće smanjivati prava poput socijalnog osiguranja i medicinske skrbi, što je preokrenulo desetljeća republikanskog fiskalnog konzervativizma. Osudio je vojne intervencije Georgea W. Busha u Afganistanu i Iraku te osudio njegov geopolitički projekt širenja demokracije. Zapravo, Trump je uništio gotovo svakog republikanca koji se približio standardu u posljednje vrijeme, a svi živući predsjednici stranke i gotovo svi živući kandidati odbili su ga. I dok je klečao pred mitom o Reaganu, Trump nije mogao biti drugačiji – ljutita, pesimistična figura koja je upozoravala da je Amerika osuđena na propast i obećavala povratak u mitsku prošlost.
Trump nije sam kao čovjek desnice u raskidu s tradicionalnom desničarskom ideologijom. Zapravo, on je dio globalnog trenda.
Izvadak iz “Doba revolucija: napredak i nazadovanje od 1600. do danas” autora Fareeda Zakarije. Autorska prava © 2024 Phelps Berkeley LLC. Ponovno tiskano uz dopuštenje WW Norton & Company.
Preuzmite knjigu ovdje:
“Doba revolucija” Fareeda Zakarije
Kupujte lokalno od Bookshop.org
Za više informacija:
- “Doba revolucija: napredak i nazadovanje od 1600. do danas” Fareed Zakaria (WW Norton), u tvrdom uvezu, e-knjigi i audio formatu, dostupno 26. ožujka
- “GPS” vodi Fareed Zakaria na CNN-u
