Ni Izrael ni Iran ne žele izravan sukob. Ali “moglo bi doći do eskalacije”, trenutka “u kojem jedna strana udara jače od druge” s rezultatom da se “gubi kontrola nad situacijom”. Meir Litvak, profesor povijesti Bliskog istoka i stručnjak za Iran na Sveučilištu u Tel Avivu, objasnio je to za Adnkronos. Ali ako je ovaj scenarij unutar mogućnosti, ono što je “gotovo sigurno” jest da će “Iran pokušati reagirati” na izraelske napade. “Velika je vjerojatnost iranske odmazde”, smatra Litvak, dok na strani Izraela očekuje da “moguće postoji želja za intenziviranjem borbe protiv Hezbollaha”. I to “zato što trenutni rat iscrpljivanja koji se odvija na sjevernoj granici koristi Hezbollahu, a cijena za Izrael je visoka”.
Ali postoje crvene linije koje se neće prijeći, a to je “Izrael neće napasti iranski teritorij osim ako Iran ne pokrene veliki napad na Izrael sa svog teritorija”, precizira analitičar. “Izrael neće napasti iranska nuklearna postrojenja bez zelenog svjetla Sjedinjenih Država”, dodaje. I opet: ”Izrael neće nasumce napadati civilne ciljeve u Iranu, za razliku od Hezbollaha koji gađa izraelske civilne ciljeve”. U svakom slučaju, ”i Izrael i Iran bili su uključeni u kontrolirani sukob posljednjih mjeseci. Iran je koristio Hezbollah za izvođenje napada na Izrael, a Izrael je sedam godina pokušavao blokirati isporuke oružja iz Irana Hezbollahu preko Sirije. Dvije su strane pazile da sukob ne preraste u pravi rat”, istaknuo je.
O mogućnosti iranske odmazde za pretrpljeni napad, Litvak podsjeća da smo “u prošlosti bili svjedoci raznih akcija koje je poduzimao Iran. Napad na izraelske ambasade, u New Delhiju iu srednjoj Aziji. Napad na židovske institucije, s dva vrlo uspješna napada u Argentini u kojima su ubijeni deseci ljudi. Napadi na izraelske turiste, poput onog u Bugarskoj. Pokušaj atentata na istaknutu izraelsku ličnost. Pokušaj napada na izraelsku luku u kojem su poginuli deseci ljudi”.
