Broj “supervrućih dana” raste svake godine u Tajlandu, što je kulminiralo dvostrukom stopom smrti od toplinskog udara ove godine.
Globalne temperature su u porastu od industrijske revolucije, primjećuje dr. Witsanu Attavanich, predavač na Sveučilištu Kasetsart i stručnjak za klimatske promjene.
“Ove godine svijet se susreće s najvišom (prosječnom) temperaturom u 175 godina”, rekao je.
U Tajlandu je najmanje 30 ljudi umrlo od toplinskog udara tijekom prva dva mjeseca ovogodišnje vruće sezone (ožujak-travanj), prema izvješću Ministarstva javnog zdravstva. To je u suprotnosti s 37 smrtnih slučajeva zabilježenih tijekom cijele vruće sezone (ožujak-lipanj) prošle godine.
U međuvremenu, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će oko 14.000 starijih Tajlanđana umrijeti zbog problema povezanih s vrućinom do 2080. godine.
“Možda smo preživjeli najtopliji dan u 2024., ali morat ćemo trpjeti toplije dane dulje u budućnosti”, upozorio je Witsanu.
Prognoze sugeriraju da bi se vruća ljeta na Tajlandu mogla povući do listopada u budućnosti, umjesto da se smanje u lipnju s dolaskom kiše.
U prošlosti su temperature prelazile 35 stupnjeva Celzijusa (95F) samo 10 do 15 dana godišnje u Bangkoku, istaknuo je izv. prof. dr. Seree Supharatid, direktor Centra za klimatske promjene i katastrofe Sveučilišta Rangsit.
No trenutni trendovi pokazuju da će se broj supervrućih dana vjerojatno povećati na tri mjeseca svake godine u doglednoj budućnosti, dodao je.
“Klimatske promjene utječu na Tajland i sada se moramo naučiti kako se prilagoditi i preživjeti u sve toplijem vremenu”, rekao je.
Modeli za predviđanje vremena pokazuju da bi Tajland mogao dosegnuti temperature od 50C u sljedećih 60 godina, oborivši trenutni rekord od 44,6C.
Globalno zagrijavanje pogoršava nejednakost
Witsanu je rekao da će rastuće globalne temperature također pogoršati nejednakost jer će siromašniji ljudi imati manje sredstava za suočavanje s utjecajima klimatskih promjena.
Na primjer, mali poljoprivrednici neće si moći priuštiti nove vrste usjeva koje mogu podnijeti toplije vremenske uvjete ili sustave navodnjavanja koji umanjuju utjecaj suše. Stoga vlada mora pojačati napore kako bi ublažila utjecaje klimatskih promjena za njih, rekao je.
„Farme koje se nalaze u dobro navodnjavanim zonama mogu imati dvije ili tri vegetacijske sezone svake godine.
Ali farme izvan ovih zona jedva mogu upravljati samo jednom. Nakon sjetve sjemena, nestabilni vremenski uvjeti znače da nema jamstva za uspješnu žetvu.”
Ostali utjecaji
Popis utjecaja klimatskih promjena je dugačak. Witsanu je upozorio da bi, na primjer, tajlandska turistička industrija mogla biti teško pogođena porastom temperatura.
“Ako je turistima Tajland prevruć, jednostavno će izabrati destinacije s boljim vremenom”, rekao je predavač, koji je i magistar ekonomije.
U međuvremenu, izbjeljivanje koralja zbog porasta temperature ugrozit će privlačnost brojnih tajlandskih ronilačkih odredišta, rekao je.
“Kad se to dogodi, turistička poduzeća osjetit će nevolju.”
Witsanu je upozorio da je Tajland također u opasnosti od velikih poplava poput potopa koji je pogodio Ujedinjene Arapske Emirate sredinom travnja.
Za poplavu u Dubaiju okrivljen je fenomen El Niño uzrokovan temperaturom mora višom od prosjeka u dijelovima Tihog oceana.
Viša temperatura mora dodaje više vlage atmosferi, čineći obilne oborine vjerojatnijim.
Neka područja Dubaija zabilježila su više od 250 mm kiše u manje od 24 sata, što je najveća kiša u 75 godina.
“Znamo da će se slične poplave dogoditi u Tajlandu. Samo je pitanje kada”, rekao je Witsanu.
UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene opetovano je upozoravao na ozbiljnije utjecaje klimatskih promjena u godinama koje dolaze.
Studije pokazuju da će Tajland biti među najteže pogođenim zemljama, s obzirom na to da poljoprivreda ostaje okosnica gospodarstva.
“Trenutno je trećina tajlandske radne snage u poljoprivrednom sektoru, koji je osjetljiv na klimatske promjene”, objasnio je Witsanu.
Ako poljoprivredni sektor zemlje posrne, njezin izvozni sektor i sigurnost hrane također će biti ugroženi, dodao je.
‘Ugljični krediti neće zaustaviti zagrijavanje’
Witsanu je rekao da iako ulaganje u ugljične kredite pomaže u smanjenju emisija stakleničkih plinova, ono neće zaštititi svijet od toga da u budućnosti postane toplije.
“Kad staklenički plinovi jednom dođu u atmosferu, tamo se zadržavaju i do 200 godina. Dakle, utjecaji će se sigurno osjećati dulje vrijeme”, dodao je.
Međutim, ugljični krediti u projektima koji smanjuju, izbjegavaju ili uklanjaju emisije mogli bi dugoročno ublažiti utjecaj klimatskih promjena, rekao je.
Što Tajland može učiniti?
Witsanu je rekao da tajlandska vlada ne obraća ozbiljnu pažnju na borbu protiv klimatske krize.
Istaknuo je da dok su mnoge zemlje ciljale na nultu neto emisiju do 2050., Tajland je svoj cilj postavio na 2065. godinu.
“Nisam čak ni siguran hoće li vlada to doista nastaviti”, rekao je predavač.
Međutim, vlada priprema prijedlog zakona o klimatskim promjenama.
Ovaj nacrt zakona ima za cilj smanjiti emisiju stakleničkih plinova i pripremiti zemlju, posebice male poljoprivrednike, za utjecaj klimatskih promjena.
Vlada se također obvezala postići ugljičnu neutralnost ili smanjiti emisije ugljika do 2050.
Ekstremi suše i poplave
Witsanu je savjetovao tajlandske poljoprivrednike da odgode početak sezone sadnje ove godine jer se očekuje da će kiše stići kasno. Zbog El Niña očekuje se malo oborina u svibnju, a manje nego obično od lipnja do kolovoza.
Međutim, kada La Niña stigne u rujnu, Tajland može očekivati više kiše od prosjeka.
“Vrhunac padalina vjerojatno će biti u rujnu, tako da ćemo morati paziti na poplave tog mjeseca”, rekao je.
Svjetska meteorološka organizacija istaknula je razmjere klimatskih utjecaja u proteklih pola stoljeća.
Od 1970. do 2021. svijet je pretrpio 3.612 katastrofa pripisanih ekstremnim vremenskim prilikama, klimi i vodi, usmrtivši 984.263 ljudi i uzrokujući ekonomske gubitke od 1,4 trilijuna američkih dolara, prema nedavnom izvješću.
Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus (C3S) rekla je da je ožujak ove godine najtopliji mjesec koji je svijet ikada doživio.
Prema C3S, srednja prizemna temperatura zraka za ožujak iznosila je 14,14C, što je 0,73C više od prosjeka 1991-2020 i 0,1C više od prethodne najviše temperature ožujka 2016. godine.
Temperatura zraka na površini mjeri se na 2 metra iznad tla ili površine oceana.
Prosječna globalna temperatura u proteklih 12 mjeseci (travanj 2023. – ožujak 2024.) bila je najviša zabilježena, 0,7C iznad prosjeka 1991.-2020. i 1.58C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900.
Thai PBS World’s General Desk
