Slike afganistanske žene koja prosvjeduje protiv talibanskog režima, poljoprivrednica u Myanmaru koje gledaju vretenca, žena koje neumorno rade kao radna snaga, ovo su među fotografijama snimljenim kroz objektiv veterana finskog fotoreportera Raulija Virtanena.
Ova izložba fotografija, koja ističe uživos žena diljem azijsko-pacifičke regije, zajednički su ugostili UN Women i Veleposlanstvo Finske u Bangkoku kako bi proslavili Međunarodni dan žena.
S iskustvom pokrivanja značajnih sukoba diljem svijeta tijekom svoje karijere duge pet desetljeća, poput rata u Vijetnamu, Afganistanu i nedavno u Ukrajini, usput ima dokumentizd živote ljudi koji su patili tijekomkrizama, posebno siromašnim ženama. Od the tisuće fotografijagrafKako je snimio, odabrao je slike koje istinski odražavaju borbe žena u njihovim zajednicama, ali i njihovu otpornost.
“Pokrivao sam zaposlene žene posvuda u zemljama u razvoju,” rekao je Rauli. “Za ovu sam bio vrlo sretan što sam dao fotografije koje se odnose na zaposlene žene i the teškoće s kojima se suočavaju u današnjem svijetu.”
Zapravo, ove fotografije ne otkrivaju samo borbe žena u zemljama u razvoju diljem Azije i Pacifička regijasali također odražavaju društveno-ekonomske izazove i rodnu neravnopravnost s kojima se suočavaju.
“Dakle, bio sam sretan i sretan što sam putovao u sve te zemlje i upoznao sve te ljude koji su pokazali otpornost i dostojanstvo.”
Rodni jaz u svijetu
Prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma o globalnom jazu između spolova za 2023., bit će potrebna još 131 godina da svijet ukloni rodni jaz, dok će istočnoj Aziji i Pacifiku trebati još više, 189 godina.
Novi Zeland ima najmanji rodni jaz u istočnoj Aziji i pacifičkoj regiji, na 4. mjestu, a slijede ga Filipini (16.), Australija (26.), Singapur (49.), Laos (54.), Vijetnam (72.), Tajland (74.) , Mongolija (80.), Indonezija (87.), Kambodža (92.), Timor-Leste (95.), Brunei Darussalam (96.), Malezija (102.), Južna Koreja (105.), Kina (107.), Fidži (121.), Mianmar (123.) i Japan (125.).
Sarah Knibbs, zamjenica regionalnog direktora od Regionalni ured UN Women za Aziju i Pacifik vidi mješovitu sliku o napretku prema rodnoj ravnopravnosti u regiji Azije i Pacifika. Iako žene i djevojke u jugoistočnoj Aziji sada imaju bolji pristup kvalitetnom obrazovanju i boljim zdravstvenim uslugama, žene su i dalje nedovoljno zastupljene u rukovodećim ulogama i ulogama donošenja odluka.
“Jedno područje gdje the Azijsko-pacifička regija zaostaje za nekim regijama po broju žena koje sudjeluju u političkim odlukama”, rekla je.
“U Tajlandu vidimo vrlo jaku zastupljenost žena na poslovnim vodećim pozicijama, ali još uvijek vidimo relativno nizak postotak žena u parlamentu. Kad budemo imali više ronilacanost u ulogama donošenja odluka, skloni smo vidjeti kreiranje politika koje koristi ženama, muškarcima, djevojčicama, dječacima i osobama svih spolova na ujednačeniji način, nego samo udovoljavati jednom dijelu stanovništva.”
Istodobno, ono što ostaje veliki problem su krize koje utječu na živote žena, kao što su sukobi i klimatske promjene, pri čemu žene više pate od utjecaja nego muškarci. To se poklapa s nedavnim izvješćem UN Women-a, u kojem se navodi da klimatske promjene ubrzavaju postojane jazove u siromaštvu. Također otkriva da više od 614 milijuna žena i djevojaka živi u područjima zahvaćenim sukobima, čiji se broj udvostručio od 2017., te da te žene imaju 7,7 puta veću vjerojatnost da će živjeti u ekstremnom siromaštvu.
“Bilo da se radi o sukobu ili prirodnoj katastrofi, uvijek vidimo da žene trpe više utjecaja nego muškarci”, objašnjava Sarah. “Vidimo to u slučajusna primjer, od klimatske i prirodne opasnosti u Pacifiku ili ciklone u južnoj i jugoistočnoj Aziji. WOtkrivam da ima više žena koje su žrtve i žene se stvarno suočavaju s puno poteškoća u takvoj situaciji. Na sličan način, tamo gdje postoji sukob, vidimo mnogo utjecaja na žene i djevojke.”
Budući da je Finska među zemljama s najmanjim rodnim jazom, Jyri Järviaho, veleposlanik Finske u Tajlandu, kaže da bi poboljšanje jednakog pristupa obrazovanju bilo ključno za smanjenje rodnog jaza, posebno u Tajlandu.
“Prije svega, mislim, sve počinje s obrazovanje. Jednako obrazovanje je ključ za pružanje svima s priliku da istraže vrstu vještina i razvijaju se, a zatim imaju jednake prilike i na tržištu rada.”
Snaga i otpornost žene
Budući da uklanjanje rodnog jaza ostaje izazov u nekoliko regija diljem svijeta, ova izložba ne samo da ističe jake strane žena, unatoč njihovim društveno-ekonomskim poteškoćama, već to također ima za cilj podići svijest o njihovim ulogama i važnosti za društvo.
“Mislim da ove slike toliko govore o ulogama žena u lokalnim zajednicama. Tako, daje nam puno snage da razmišljamo o budućnosti jednakosti u ovim zajednicama, kako u Tajlandu tako i drugdje,” rekao je Jyri.
“Ovo je vrlo bogata i iskrena izložba fotografija koja nas zaista vodi na putovanje, pokazujući raznolikost žena i njihova iskustva u the Azija Pacifik regija tijekom posljednjih nekoliko desetljeća,” razmišlja Sarah.
“(Ova izložba) zapravo pomaže ljudima da dobiti više razumijevanja problema koji se događaju, pomažući im da osjećaju više suosjećanja s tim, i do imati a više ljudske povezanosti s tim pitanjima, nego samo čuti riječi,” kaže Sarah.
U međuvremenu, fotoreporter veteran smatra da postojeći rodni jaz služi kao poziv na uzbunu ljudima da ponovnospoznatidruštvene nejednakosti i važnosti prava žena. Stoga Rauli smatra da su izložbe fotografija i dalje potrebnedakle narod limenka odvojite malo vremena da dublje pogledate u fotografije i shvatite temeljne društvene probleme.
“Depresivno je saznati da se jaz između spolova ne smanjuje onoliko koliko smo se nadali. Dakle, nadam se da će (ova izložba) potaknuti ljude na razmišljanje (o rodnoj ravnopravnosti), ne samo muškarce, nego sve one koji donose odluke, ne samo na Dan žena 8. ožujka, nego svaki dan”, zaključila je Rauli.
Autor: Nad Bunnag, Thai PBS World
