Europski vojnici bježe iz vojske. NATO saveznici, spremni uvesti obavezni vojni rok

Dok ruska prijetnja raste iz dana u dan, europski vojnici nastavljaju odustajati. S tim u vezi NATO saveznici razmatraju novačenje ili obvezno služenje vojnog roka.

Trenutačno se u Europi više ne radi o regrutiranju novih vojnika, već o uvjeravanju već prijavljenih da ne odustaju.

Ovog je tjedna francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu predstavio plan za zadržavanje specijaliziranog osoblja kako bi potaknuo vojnike da ostanu u uniformama.

Ova gesta dolazi nekoliko dana nakon što je godišnje izvješće predstavljeno njemačkom parlamentu pokazalo da je 2023. godine oko 1.537 vojnika napustilo Bundeswehr (njemačka vojska – ne), smanjujući ih na 181.514 ljudi, izvještava publikacija.

“Ti razgovori sada postoje u svim prijestolnicama, u svim demokracijama koje imaju profesionalne neobvezne vojske”, rekao je Lecornu u ponedjeljak, misleći na Britaniju i Sjedinjene Države.

“Na sastancima NATO-a možemo razgovarati o opremi, ali sada također govorimo o … razini zadržavanja”, dodao je.

Dok se Europa pregrupira kao odgovor na rat u Ukrajini, zemlje poput Hrvatske razmatraju ponovno vraćanje vojnog roka. Drugi, poput Danske, planiraju ga proširiti na žene. Njemačka je 2011. ukinula novačenje, ali s obzirom na to da je većina njezine ostarjele vojske izvan službe, ponovno se govori o ponovnom uvođenju neke vrste sustava državne službe.

“Za zemlje koje se oslanjaju na profesionalnu vojsku, izazov je učiniti oružane snage atraktivnim – što je teško postići u vremenima niske nezaposlenosti, oštre konkurencije iz privatnog sektora i široke upotrebe rada na daljinu”, navodi citirani izvor. .

U Francuskoj vojnici ostaju u vojsci u prosjeku godinu dana manje nego prije. U Britaniji je godišnji manjak od 1.100 vojnika za regrutiranje – što je jednako dvama pješačkim bataljunima – iako je vlada ugovorila regrutaciju s privatnom tvrtkom Capita.

Privlačna vojska: veće plaće, primjerene mirovine

Naravno, novac igra veliku ulogu u tome da ljudi ostanu. Jedna od simboličkih mjera francuskog plana je povećanje mirovina integracijom bonusa. Također, povećavaju se plaće. No, problem je u tome što radni uvjeti nisu tako atraktivni, s kroničnim prekovremenim radom, višemjesečnim izbivanjima od kuće i propuštenim periodima oporavka su uobičajeni.

“Problem nije regrutiranje, već zadržavanje, moramo zadržati obitelji”, rekla je admiralka Lisa Franchetti, šefica mornaričkih operacija američke mornarice, na konferenciji u Parizu ranije ove godine.

U Poljskoj je nova vlada ranije ove godine najavila povećanje plaća od oko 20% u pokušaju da zadrži trupe. Minimalna mjesečna plaća za vojnika povećava se sa 4.960 złoty (1.150 eura) na 6.000 złoty. Kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, poljska vojska je narasla s 95.000 vojnika u 2015. na 215.000 ove godine.

Francuski čelnici ozbiljno razmišljaju o uključivanju pomoći oko stanovanja i pristupa zdravstvenom osiguranju i skrbi za djecu. “Radije bih imao manje zapošljavanja kako bih poboljšao zadržavanje, nego ići na zapošljavanje u kojem se broj zadržanih ljudi stalno smanjuje”, rekao je Lecornu.

U Njemačkoj, u sklopu napora za jačanje nacionalne obrane, vlada želi doseći brojku od 203.000 pripadnika oružanih snaga do ranih 2030-ih, ali novačenje postaje sve teže.

Zakonom donesenim prošle godine nastoji se uvjete učiniti privlačnijim, uključujući davanjem veće potpore za skrb o djeci i povećanjem mirovina.