Sve te stare žice, kablovi, tableti, telefoni i ostala elektronika ne zauzimaju samo prostor u ladicama i ormarima – oni također u velikoj mjeri prekrivaju planet. A izvješće Ujedinjenih naroda objavljeno u srijedu navodi količina elektroničkog otpada raste znatno brže nego što se ti predmeti recikliraju, toliko da bi upravo sada taj otpad mogao obuhvatiti ekvator.
Izvješće je pokazalo da svijet uništava elektroničke proizvode pet puta brže od recikliranje e-otpada. Samo u 2022. ljudi su proizveli 136,6 milijardi funti e-otpada – dovoljno da se napuni toliko kamiona od 40 metričkih tona da bi mogli stvoriti prometni zastoj od branika do branika preko zamišljene linije koja dijeli sjevernu i južnu hemisferu. Nešto više od 22% svog tog otpada formalno je prikupljeno i reciklirano.
I ta brojka i dalje raste. Izvješće predviđa da se svake godine proizvede dodatnih 5,7 milijardi funti e-otpada.
U međuvremenu, istraživači predviđaju da će se recikliranje proizvoda samo smanjiti. Stopa recikliranja u 2022. bila je 22,3%, a UN vjeruje da će ta brojka pasti na 20% do 2030., u isto vrijeme kada će svijet generirati 82 milijuna metričkih tona e-otpada.
“E-otpad, svaki odbačeni proizvod s utikačem ili baterijom, je opasnost po zdravlje i okoliškoji sadrži otrovne aditive ili opasne tvari kao što je živa, koje mogu oštetiti ljudski mozak i koordinacijski sustav”, navodi se u priopćenju UN-ovog Instituta za obuku i istraživanje.
Većina tog otpada su sitni predmeti, poput tostera, dok solarni paneli čine najmanju kategoriju otpadnih proizvoda. I mnogi od tih predmeta na kraju putuju diljem svijeta.
Izvješće je pokazalo da se više od 1,1 milijarde funti e-otpada otpremi iz zemlje u zemlju svake godine, od čega velik dio u “nekontroliranim prekograničnim kretanjima” iz zemalja s visokim dohotkom u one koje se smatraju srednjim ili niskim dohotkom. CBS News pratio je ovaj problem još 2008., kada je dopisnik “60 Minutes” Scott Pelley pratio put recikliranih računalnih dijelova u Denveru, Colorado, do otrovno odlagalište u Kini.
Praćenje kretanja ovih predmeta je teško jer se to često može učiniti ilegalno, stoji u izvješću UN-a. Dok se većina zemalja mora pridržavati niza međunarodnih pravila u vezi s izvozom e-otpada poznatih kao Baselska konvencija, nije neuobičajeno da se pošiljke namjerno pogrešno označavaju kako bi se izbjeglo pridržavanje pravila.
Imperativ je da države u rješavanju problema imaju vlastite politike e-otpada, kaže se u izvješću. Ali od 193 analiziranih u izvješću, samo 81 je usvojilo politike, zakone ili propise o e-otpadu. Kvaliteta tih akcija također je upitna, jer izvješće kaže da “znatan broj” ne postavlja ciljeve za prikupljanje i recikliranje otpada.
Utjecaj e-otpada na Zemlju
Izvješće UN-a kaže da e-otpad kojim se ne upravlja “ima izravan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi”. Poznato je da ova vrsta otpada sadrži otrovne tvari, uključujući usporivače plamena koji se često nalaze u zaslonima i monitorima, a mnoge opasne tvari unutar ovih materijala mogu se udahnuti kada se predmeti spaljuju.
Skupljanje materijala za izradu elektronike također je štetno za ljude i okoliš, jer to zahtijeva rudarenje rijetkih materijala koje može biti teško izdvojiti.
“Moraju se izvući velike količine stijena kako bi se proizvela značajna količina minerala koji sadrže metale”, kaže se u izvješću. “Na primjer, potrebno je iskopati 3 milijuna kg mineralne rude (6,6 milijuna funti) da bi se proizveo 1 kg (2,2 funte) zlata.”
Umjesto toga, izdvajanjem tih resursa iz e-otpada mogu se izbjeći emisije ekvivalentne milijardama funti CO2, pokazalo je izvješće.
A recikliranje određenih vrsta e-otpada, uključujući hladnjake, zamrzivače, klimatizacijske sustave i druge vrste opreme za izmjenu temperature, može ograničiti količinu kemikalija koje često ispuštaju u atmosferu prilikom odlaganja. Te kemikalije reagiraju s drugim molekulama i stanjuju ozonski omotač, dopuštajući više sunčevog zračenja i doprinoseći klimatskim promjenama i povećanju UV rizika za ljude. Prema izvješću, više od tri četvrtine te opreme “upravlja se na način koji nije prihvatljiv za okoliš”.
Budućnost e-otpada
UN kaže da je neobuzdano povećanje elektroničkog otpada “razlog za zabrinutost i zahtijeva hitnu pozornost i djelovanje”. Kako stvari stoje, izvješće predviđa da bi prikupljanje i recikliranje e-otpada moglo pasti do 2030. jer veća potrošnja, ograničeni artikli za popravak, kraći životni ciklus proizvoda i druge činjenice povećavaju jaz u naporima recikliranja.
Ali ako se provede više politika i akcija, UN je otkrio da bi se te stope mogle drastično poboljšati u istom vremenskom roku. Do 2030. prikupljanje i recikliranje moglo bi se povećati na 60%, s koristima većim od troškova za više od 38 milijardi dolara.
“Recikliranjem e-otpada zadovoljava se najviše 1% potražnje za bitnim elementima rijetke zemlje”, rekao je Kees Balde, glavni autor izvješća. “Jednostavno rečeno: Poslovanje kao i obično ne može se nastaviti. Ovo novo izvješće predstavlja trenutni poziv na veća ulaganja u razvoj infrastrukture, više promicanja popravaka i ponovne uporabe, izgradnju kapaciteta i mjere za zaustavljanje ilegalnih pošiljaka e-otpada.”
