Kroz rusku povijest, carevi su tražili načine da dominiraju onim što su nazivali “neposredno susjedstvo” njihovog golemog carstva. Danas, Putinova ilegalna invazija na Ukrajinu slijedi isti strateški princip.
Ako trijumfira u Ukrajini, ima smisla da će čelnik Kremlja svoju pozornost usmjeriti na Republiku Moldaviju – sljedeću postaju u istočnoj Europi – gdje je separatistička enklava, Pridnjestrovlje, već okupirana od strane Rusije. Ali u blizini je još jedna vrlo atraktivna meta: zapadni Balkan, tvrdi Stavridis.
Mete “kremaljskog cara” na Balkanu
Ovaj turbulentni teritorij na jugoistoku Europe broji četiri stabilne članice NATO-a: Hrvatsku, Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.
Kremlj je namjerio “druge nagrade”: Srbiju, Kosovo i etnički podijeljenu državu Bosnu i Hercegovinu.
“Kako bi Putin mogao pokušati proširiti utjecaj Rusije i potkopati obveze prema NATO-u i Europskoj uniji u ovom važnom kutu Europe?“, pita James Stavridis.
Navodi da dobro poznaje regiju Balkana iz vremena kada je bio šef Europskog zapovjedništva Sjedinjenih Država (EUCOM) i Vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi (SACEUR) od 2009. do 2013. godine.
U tom kontekstu susreo se s većinom visokih čelnika regije, uključujući aktualnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, bivšu predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović i Milorada Dodika, aktualnog čelnika Republike Srpske. srpskog entiteta u okviru moderne države Bosne i Hercegovine.
Raspad Jugoslavije pratili su izuzetno krvavi ratovi, koji su rezultirali s više od 100.000 mrtvih, uključujući 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka masakriranih u Srebrenici (Bosna i Hercegovina) u srpnju 1995. godine.
I dalje postoje napetosti između rimokatolika u Hrvatskoj, većinom pravoslavaca u Srbiji i muslimana u Albaniji, na Kosovu iu Bosni i Hercegovini.
Putin želi izvući korist iz ovoga “nedovršena priča”. Ruski predsjednik zna da ako zemlje članice NATO-a budu morale ponovno intervenirati kako bi smirile duhove na Balkanu, onda će ih odvratiti od potpore Ukrajini.
Na Kosovu, bivšoj srpskoj regiji čiju neovisnost ne priznaju ni Beograd, ni Moskva, ni Rumunjska, NATO je rasporedio nekoliko tisuća vojnika da očuvaju mir.
Prošle je godine srpska vojska stupila u stanje visoke pripravnosti usred nereda prosvjednika etničkih Srba na Kosovu u kojima je ozlijeđeno 100 vojnika NATO-a.
Ovi su događaji prisilili NATO da pojača svoju prisutnost s još nekoliko stotina mirovnih snaga.
Putin očito ohrabruje Srbiju da izvrši pritisak na kosovsku vladu koju podržava NATO.
On također radi na destabilizaciji krhke vlade Bosne i Hercegovine, koja je podijeljena na čudno tročlano predsjedništvo, s po jednim predstavnikom iz svake od tri glavne etno-religijske izborne jedinice (Bošnjaci, Hrvati i Srbi).
Najiskusniji domaći politički akter je Milorad Dodik, koji održava bliske veze s Moskvom. Prema Stavridisovim riječima, lider Srba u BiH mu je prije deset godina rekao da želi da Republika Srpska pripoji Srbiji, što bi Putin rado podržao.
Prema riječima umirovljenog kontraadmirala Marka Montgomeryja, takav pristup “to bi bio izazov od strane Putina, koji traži bilo koji način da smanji povjerenje u NATO i skrene pozornost s potpore Ukrajini”.
Kakve mogućnosti Zapad ima
Srećom, Zapad ima mogućnosti pred takvim planom, ističe James Stavridis. Za sada je malo vjerojatna ideja o raspoređivanju NATO bataljuna u Ukrajinu.
Umjesto toga, koraci poput povećanja snaga na Kosovu i sprječavanja nemira koje Putin pokušava izazvati na tom području mogući su i imaju strateški smisao, kaže Stavridis.
Predlaže regionalnu podjelu napora NATO-a, uz napomenu da se balkanske i obližnje države članice (Grčka i Italija, na primjer) mogu usredotočiti na ovu regiju, dok se istočnoeuropske i nordijske države članice mogu usredotočiti na Ukrajinu.
Velike sile – Francuska, Njemačka, Velika Britanija i SAD – imaju dovoljno resursa da se uključe u oba područja, smatra Stavridis.
Osim stabilizacijskih snaga, NATO mora uzeti u obzir i tzv. hibridni rat koji protiv njega vodi Rusija. Putin je vješt u korištenju društvenih medija, kampanja dezinformiranja i svoje propagande za raspirivanje napetosti u inozemstvu. NATO mora koristiti vlastite informacijske mreže kako bi razotkrio te lažne priče i suprotstavio im se.
Nije isključeno da će Rusi pribjeći kibernetičkim napadima na električne mreže i druge vitalne ciljeve na Kosovu i u nesrpskim dijelovima Bosne. Takvi bi napadi stvorili pomutnju i povećali društveno nezadovoljstvo.
Ako se to dogodi, NATO može podržati svoje saveznike i prijatelje na Balkanu tako što će im osigurati učinkovitije sustave kibernetičke obrane.
Konačno, ruskoj destabilizaciji može se suprotstaviti ekonomski poticaj. Kao i Bosna i Hercegovina, Srbija očajnički želi ući u Europsku uniju.
Nedavno je veleposlanik Srbije u SAD-u napisao pismo u kojem tvrdi da njegova zemlja želi samo mir. Srbi mogu pokazati da su iskreni tako što će odbaciti Putinove manipulacije i dopustiti Zapadu da ostane usredotočen na svoj najveći izazov: nemoralni rat Rusije protiv Ukrajine, zaključuje James Stavridis.
Slijedi PRO TV vijesti na vašem omiljenom kanalu društvenih medija:
Izvor: Bloomberg
Tagovi: Rusija, Ukrajina, rat, Balkan, Valdimir Putin,
Datum objave: 02-04-2024 21:45
Članak preporučuje sport.ro
