“Postoji veliki interes za” theH5N1 ptičja gripa. “Želim naglasiti da nismo” trenutno “u situaciji kada je proizvodnja cjepiva nužna protiv pandemijske gripe” za ljude, ali ako zatreba već postoji “cjevovod” i sustav spreman za aktiviranje. To uvjerava epidemiologinja Maria Van Kerkhove, koja u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) vodi Pripremu i prevenciju protiv epidemija i pandemije (Epp). “Ako bi situacija – objašnjava on u fokusu objavljenom putem društvenih medija – evoluirala u Pheic”, tj. javnozdravstvenu hitnu situaciju od međunarodnog značaja, “ili pandemiju” kao što je bio slučaj s Covid-om 19, “ali još jednom – precizira stručnjak – nismo na toj točki, sa sadašnjim tehnologijama cijepljenja procjenjujemo da bi se godišnje moglo proizvesti 4-8 milijardi doza cjepiva protiv pandemijske gripe (ovisno o tome koliko je antigena potrebno u svakom cjepivu).”
Ova procjena, objašnjava Van Kerkhove, “ne uključuje nove platforme cjepiva, kao što su mRNA i virusni vektori, koji još nisu dobili odobrenje za cjepiva protiv gripe. Budući da WHO ima postojeće CVV (viruse kandidate za cjepiva) i cjepiva protiv gripe proizvodnje, proces proizvodnje bio bi brži od onog za Covid e mogli bismo početi imati dostupna cjepiva u roku od 4-6 mjeseci. WHO ima dogovore prema kojima bismo imali pristup oko 11-12% proizvodnje cjepiva u stvarnom vremenu kako bismo ih distribuirali državama članicama na temelju rizika i potreba.”
Kako to sve funkcionira?
“WHO, kroz Okvir za pripravnost za pandemijsku gripu (PIP) uspostavljen 2011., ima dogovore za brzi razvoj cjepiva ako nam zatrebaju – objašnjava – Na temelju trenutne situacije, nije potrebno aktivirati ovaj sustav”, ali kroz ovo je moguć “pristup cjepivima koja će se koristiti na temelju rizika i potrebe”. U ovom trenutku, objašnjava Van Kerkhove, u vezi s činjenicom da je upozorio stručnjake posljednjih dana, “postoje 2 virusa kandidata za CVV cjepivo povezana s cirkulirajućim virusima klade H5 2.3.4.4b dostupni za razvoj cjepiva i , ako je situacija opravdavala, za proizvodnju”.
Rad WHO-a na gripi, nastavlja Van Kerkhove, “proteže se preko 7 desetljeća s Globalnim sustavom nadzora i odgovora na influencu (Gisrs), mrežom koja se sada sastoji od 152 nacionalna centra WHO-a u 130 država članica, 7 centara za suradnju WHO-a i 12 referentnih laboratorija WHO-a H5”. Ovaj sustav “funkcionira kao globalni mehanizam nadzora; pripravnost i odgovor na sezonsku, pandemijsku i zoonotsku influencu; globalna platforma za praćenje epidemije i bolesti gripe; globalni sustav uzbunjivanja za nove viruse influence i druge respiratorne patogene”. To je mreža koja mora “procijeniti cirkulirajuće viruse influence i odabrati CVV za razvoj” zaštitnih proizvoda “protiv sezonske i zoonotske influence (na primjer ptičje gripe)”.
Odabir i razvoj CVV-a zoonotske influence aktivnosti su “usmjerene na pripremu pandemije i prve korake prema pravovremenoj proizvodnji cjepiva – ponovno pojašnjava Van Kerkhove – To ne podrazumijeva preporuku za početak proizvodnje”. Stručnjak stoga objašnjava kako radi stroj za pripremu. „Nacionalna tijela mogu razmotriti korištenje jednog ili više ovih virusa kandidata za proizvodnju pilot serija cjepiva, klinička ispitivanja i druge svrhe pripravnosti na temelju procjena rizika i potreba javnog zdravlja.“
Za sada nizak rizik, do umjeren kod izloženih osoba
Za ptičju influencu A/H5N1 najnovija procjena rizika koju je razvila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), s Woahom (Svjetska organizacija za zdravlje životinja) i FAO (Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu) za poljoprivredu, datirana je 23. travnja. “Kontekst je implicitan: slučaj ‘ptičje gripe’ kod ljudi povezan s kontaktom sa zaraženom kravom prijavljen je u Sjedinjenim Državama (gdje je u tijeku aktivno praćenje).” Na temelju informacija dostupnih do danas, “procjenjujemo trenutni ukupni rizik za javno zdravlje koji predstavlja A/H5N1 kao nizak, a za one koji su bili izloženi zaraženim pticama ili životinjama ili kontaminiranom okolišu, rizik od infekcije smatra se niskim do umjerenim”, ponavlja Van Kerkhove.
Stručnjak, u fokusu objavljenom na X, objašnjava da “U svijetu je od 2021. godine prijavljeno 28 slučajeva H5N1 kod ljudi i nije otkriven prijenos s čovjeka na čovjeka među tim slučajevima (u većini situacija molekularni i serološki testovi aktivni su u zemljama koje su ih otkrile)”. Danas, analizira on, “svakako svjedočimo ekspanziji virusa H5N1 u životinjama – peradi, divljim pticama, sisavcima – i do infekcije novih vrsta. Trenutno je virus životinjski virus koji uzrokuje sporadične infekcije ljudi.”
Savjeti
“Globalno – naglašava Van Kerkhove – potreban nam je jači nadzor nad životinjama i ljudima u kontaktu sa životinjama; brzo otkrivanje i aktivno pronalaženje slučajeva, posebno u visokorizičnim skupinama, uključujući one s profesionalnom izloženošću zaraženim životinjama; za brzu razmjenu podataka o nadzoru i genetsko sekvenciranje za procjenu rizika. Potrebno je da se oni koji dolaze u kontakt sa životinjama pridržavaju najnovijih smjernica o osobnoj zaštitnoj opremi, moramo povećati svijest liječnika i šire javnosti o njihovim rizicima, te prakticirati dobre prehrambene navike (konzumacija pasteriziranog mlijeka i mlijeka proizvoda), često i temeljito pranje ruku nakon kontakta sa životinjama i njihovim okolišem, među ostalim mjerama osobne higijene”.
U SAD-u nove kontrole mlijeka i derivata: nema živih i zaraznih virusa
“Nije otkriven živi, zarazni virus” u novim provjerama mlijeka i mliječnih proizvoda u SAD-u, gdje je u tijeku epidemija visokopatogene influence ptica (HPAI) kod krava. Agencija za hranu i lijekove (Fda) objavila je to, umirujući potrošače: “Pasterizacija je učinkovita u deaktivaciji Hpai virusa”, patogena tipa A (H5) ili A (H7). Agencija također podsjeća da se definicija “visoko patogenog” za Hpai “odnosi na ozbiljan utjecaj na ptice, ne nužno na ljude”.
Rezultati koje je objavila FDA odnose se na nacionalnu studiju pokrenutu u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede (USDA) kako bi se provjerila sigurnost mlijeka na tržištu. Istraživanje je provedeno na ukupno 297 uzoraka mliječnih proizvoda u maloprodaji. Novi podaci odnose se na 201 uzorak mlijeka i mliječnih proizvoda, uključujući svježi sir i vrhnje, koji su PCR analizom bili pozitivni na prisutnost virusnih fragmenata. Ti su uzorci potom podvrgnuti analizi zlatnog standarda koja nam omogućuje otkrivanje moguće prisutnosti zaraznih virusa. “Takva dodatna preliminarna testiranja nisu otkrila nikakav živi, zarazni virus”, naglasila je FDA. “Zajedno s prethodno objavljenim preliminarnim rezultatima iz početne serije od 96 uzoraka mlijeka, ovi podaci potvrđuju našu procjenu da je komercijalna opskrba mlijekom sigurna”, ponovila je agencija.
Fragmenti virusa pronađeni su u jednom uzorku mlijeka od 5 podvrgnutih PCR-u, no agencija je odmah istaknula da se radi o komadićima virusa koji su najvjerojatnije neaktivni. FDA također uvjerava u sigurnost mlijeka u prahu i derivata namijenjenih prehrani novorođenčadi. Svi analizirani uzorci maloprodajnih proizvoda bili su negativni na PCR test, što ukazuje na “odsutnost virusnih fragmenata ili HPAI virusa” u adaptiranom mlijeku i derivatima. Stoga za ove uzorke nije bilo potrebno daljnje testiranje.”
