Umjetno meso neće spasiti planet. Studija pokazuje da njegova proizvodnja zagađuje 25 puta više

Prema Derricku Risneru, glavnom autoru, emisije ugljičnog dioksida za proizvodnju svakog kilograma proizvedenog mesa su između 4 i 25 puta veće od konvencionalne proizvodnje mesa.

Prema , koji je također izvijestio o otkriću, to je zato što se ovo umjetno meso proizvodi od životinjskih matičnih stanica uzgojenih u temeljcu bogatom hranjivim tvarima.

Ali ova hranjiva juha mora sadržavati šećere, sastojke za rast, sol, aminokiseline i vitamine, a svaki od njih se proizvodi uz određenu cijenu energije.

Laboratorijski proizvedeno meso predloženo je kao bolji način liječenja životinja i ekološkija alternativa tradicionalnom mesu, jer koristi manje zemlje, manje vode i manje antibiotika od životinjskih farmi te eliminira potrebu za klanjem životinja.

Farmaceutska filtracija

Istraživači su izračunali energiju potrebnu za svaku metodu. Prema njima, mnoge komponente su energetski intenzivne.

Na primjer, energija je potrebna za uzgoj usjeva šećera i za rad laboratorija u kojima se ekstrahiraju faktori rasta potrebni za umjetno meso. Svaka se komponenta mora pažljivo pročistiti sofisticiranim metodama poput ultrafiltracije ili kromatografije prije nego što se stavi u hranjivu “juhu” za rast.

Ovo je “farmaceutski stupanj” pročišćavanja, jer svi kontaminanti, poput bakterija i njihovih toksina, moraju biti uklonjeni, prema Risneru.

Inače, životinjske stanice neće rasti jer će se bakterije puno brže razmnožavati, kaže on.

Kad bi moglo

S druge strane, Pelle Sinke iz nizozemske konzultantske tvrtke CE Delt u siječnju je objavio još jednu studiju koja je pokazala da bi ugljični otisak umjetnog mesa bio manji od goveđeg.

Ali njihova analiza, koju je djelomično financirala lobistička skupina Good Food Institute iz Washingtona, SAD, pretpostavila je scenarij u kojem će se komponente filtrirane na farmaceutskoj razini u budućnosti zamijeniti onima manje čistim “za hranu”.

“Pretpostavili smo da će u budućnosti biti moguće napraviti ovaj prijelaz s farmacije na hranu”, rekao je Sinke.

Rizik od kontaminacije

Risner kaže da je upitno hoće li ovaj prijelaz biti moguć jer čak i tragovi kontaminacije mogu uništiti stanične kulture. Međutim, kaže da bi u budućnosti moglo biti moguće razviti životinjske stanice otpornije na kontaminante.

Također, korištenje obnovljive energije za tvornice mesa i njihove opskrbne lance također bi moglo dovesti do smanjenja ugljičnog otiska, prema Sinkeu.

Ipak, Risner tvrdi da su to hitna pitanja koja se moraju riješiti prije nego što se laboratoriji za proizvodnju mesa povećaju na industrijsku proizvodnju.

“U ovu tehnologiju već je uloženo dvije milijarde dolara, ali zapravo ne znamo je li bolja za okoliš”, zaključuje.

Dostupan u dvije zemlje

Trenutno je laboratorijski proizvedeno meso dopušteno za distribuciju u samo dvije zemlje u svijetu, Singapuru i SAD-u, potonji pod nadzorom Food and Drug Administration, institucije koja provjerava hranu i lijekove.

Meso uzgojeno u laboratoriju sigurno je za konzumaciju, objavila je FDA krajem prošle godine.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT