Omjer bezgotovinskih i gotovinskih plaćanja u Latviji iznosio je 77% u odnosu na 23% u veljači 2024., prema najnovijem “Radaru plaćanja” Banke Latvije, proljeće 2024. To je najveći udio bezgotovinskih plaćanja u povijesti.
“Payment radar” prikuplja najnovije informacije o navikama korištenja novca latvijskih građana, poslovnih ljudi i društva općenito, koristeći rezultate ankete stanovništva koju je provela agencija za istraživanje tržišta i društva SIA “Latvijas Fakti”.
“Payments Radar” izlazi polugodišnje i dostupan je. Središnje mjerenje izvješća je razvoj i interakcija omjera bezgotovinskog i gotovinskog plaćanja (od veljače 2024.), dopunjeno detaljnijim numeričkim podacima i stručnim komentarima.
Omjer bezgotovinskog i gotovinskog iznosa
U odnosu na kolovoz 2023., u veljači 2024. povećana je uporaba bezgotovinskog novca. Prije pola godine omjer bezgotovinskog i gotovinskog plaćanja bio je 73% prema 27% (prije godinu dana, u veljači 2023., bio je 67% prema 33%). U veljači 2024. prosječan broj plaćanja po jednom stanovniku tjedno iznosio je 17,1 (u kolovozu 2023. 13,8, u veljači 2023. 14,3), tj. vidjeti 13.1 bezgotovinsko plaćanje i 4 gotovinska plaćanja.
Suvremene tehnologije u području plaćanja
Podaci “Payment Radara” pokazuju da suvremene tehnologije dobivaju sve veću ulogu u području plaćanja. U veljači 2024. značajno je porasla upotreba instant plaćanja – 41% ispitanika koristi ih svakodnevno, što je 10 postotnih bodova više nego prije pola godine i 8 postotnih bodova više nego u veljači 2023. Također je porasla upotreba pametnih telefona u plaćanjima – do 22,5% (19% u kolovozu 2023. i 16% u veljači 2023.). Istodobno, korištenje beskontaktnih kartica ostalo je nepromijenjeno na razini od 68% tijekom pola godine (porast od 5 postotnih bodova u odnosu na veljaču 2023.).
Direktor SIA “Latvijas Fakti” Aigars Freimanis javlja za “Payment Radar” da ispitanici s višim obrazovanjem i višim primanjima sve aktivnije koriste opcije bezgotovinskog plaćanja. Unatoč relativno nižoj razini prihoda, nove tehnologije plaćanja aktivno koriste ispitanici u dobi od 15 do 24 godine.
„Možda ne prebrzo, ali plaćanja beskontaktnim karticama i mobilnim pametnim telefonom u stabilnom su porastu. Zanimljivo je da su i mladi i potrošači u mirovinskoj dobi spremni plaćati beskontaktnom karticom. Mladi će češće plaćati pametnim telefonom, dok su ispitanici u dobi za mirovinu puno suzdržaniji. Možda je suzdržanost ljudi u dobi za mirovinu posljedica pametnih telefona koje posjeduju. Često su to stariji modeli, ne mijenjaju se toliko često, a tehnološke mogućnosti su im ograničene“, komentira situaciju A. Freimanis.
Jačanje raspoloživosti gotovine
Pad udjela gotovine u plaćanjima jedan je od razloga zašto je Banka Latvije izradila i dostavila Ministarstvu financija nacrt amandmana na Zakon o kreditnim institucijama. Kako za “Payment Radar” javlja Zita Zariņa, članica Vijeća Banke Latvije, planira se dopuna Zakona o kreditnim institucijama člankom koji definira kriterije (npr. banka pruža usluge vezane uz račune za plaćanje ) za određivanje onih kreditnih institucija koje su od značajne važnosti u osiguravanju dostupnosti gotovine u Latviji i kojima je pripisana obveza osiguranja usklađenosti usluge plaćanja gotovinom koja se pruža klijentu s određenim zahtjevima. U trenutnoj tržišnoj situaciji, četiri najveće banke u Latviji u pogledu broja računa za plaćanje klijenata i količine depozita domaćih stanovništva prepoznate su kao važne kreditne institucije, a to su “Swedbank” AS, “SEB banka” AS, “Citadele banka ” AS i latvijska podružnica Luminor Bank AS, koji su također pružatelji ključnih financijskih usluga.
Zakonom o kreditnim institucijama utvrdit će se nekoliko zahtjeva za očuvanje gotovine, primjerice u odnosu na glavni alat za pružanje usluga isplate gotovine – bankomate, njihov zemljopisni doseg, vrijeme rada i dostupnosti, limite isplate gotovine itd. itd.
“Nadamo se potpori nadležnih institucija i Sabora u promicanju ovih amandmana. Uloga gotovine uz bezgotovinski i dalje je vrlo važna, na primjer, još uvijek čini oko četvrtinu ukupnih plaćanja i prijenosa. Gotovina je također važan element ekonomske sigurnosti u slučajevima raznih kriza“, naglašava Z. Zariņa. “Latvijas Banka je do sada djelovala i nastavit će djelovati tako da ljudi imaju mogućnosti izbora između različitih vrsta novca, od kojih svaka ima svoje prednosti.”
Kripto imovina postaje sve dostupnija
Tijekom proteklih šest mjeseci očekuju se značajne novosti na tržištima kripto imovine, kako u svom komentaru piše Reinis Vecbaštiks, stručnjak za moderna plaćanja Banke Latvije. Dana 10. siječnja ove godine, američka Komisija za vrijednosne papire i burzu odobrila je 11 fondova kojima se trguje na burzi (ETF-ova) temeljenih na najpoznatijoj kripto-imovini, Bitcoinu (BTC). ETF-ovi su investicijski fondovi koji kotiraju na burzi i mogu se sastojati od nekoliko klasa imovine kao što su dionice, obveznice, valute, roba itd. c.
Uključivanje kriptoaktive u ETF-ove i dolazak na “tradicionalnu” razmjenu otvorit će prilike širem segmentu javnosti za ulaganje u BTC. Do sada je stjecanje kripto imovine bilo relativno komplicirano – moglo se to učiniti u specijaliziranim mjenjačnicama ili uz pomoć posebnih digitalnih novčanika. Događaji u posljednjih nekoliko mjeseci pridonijeli su brzim promjenama cijene BTC-a, dosegnuvši povijesne rekorde, no kasnije se vrijednost lagano povukla.
“Trenutni događaji u svijetu kripto imovine ukazuju na to da možemo očekivati značajne fluktuacije u vrijednosti ne samo za BTC, već i za drugu kripto imovinu, s obzirom na blisku međupovezanost ovog tržišta. Svatko tko se odluči ulagati u kriptoimovinu mora biti svjestan rizika povezanih s njima i raznih vanjskih čimbenika koji mogu utjecati na vrijednost te imovine“, naglašava R. Vecbaštiks.
Ovakav razvoj događaja sve više pogađa građane Latvije. Istraživanje “Latvijas Faktu” iz veljače 2024. pokazuje da je 94% stanovništva Latvije čulo za kripto-imovinu (povećanje od 9 postotnih bodova tijekom godine). Tijekom godine, broj ljudi koji su posjedovali kripto-imovinu također je porastao s 4% na 7%.
