NASA traži jeftine opcije za jednu od svojih najsloženijih misija ● Švicarska postaje 37. zemlja koja se pridružila Artemis Accords ● Kako tardigradi podnose ekstremnu radijaciju?
Povratak uzorka u ožujkuFoto: NASA/ESA/JPL-Caltech / Sciencephoto / Profimedia
NASA traži jeftine opcije za jednu od svojih najsloženijih misija
Mars Sample Return, NASA-ina misija vraćanja uzoraka tla i stijena s Marsa na Zemlju, jedna je od najtežih misija koje je američka svemirska agencija ikada poduzela. Bio bi to povijesni podvig, kakav nikad prije nije postignut, a NASA je željela da se dovrši do početka sljedećeg desetljeća.
Međutim, s obzirom na smanjenje proračuna koje je već najavljeno za 2025., NASA-ini stručnjaci prisiljeni su tražiti jeftinije alternative. Zapravo, čini se nemogućom misijom da NASA preispita cjelokupnu strategiju i pokuša uzorke prikupljene roverom Perseverance već 2021. godine donijeti više od 200 milijuna kilometara dalje, i to sve u prvotno planiranom roku.
Dužnosnici NASA-e, zajedno s onima iz ESA-e (Europske svemirske agencije), procijenili su proračun od 5-7 milijardi dolara. S takvim proračunom, dvije svemirske agencije morale bi poslati sondu na površinu Marsa da prikupi uzorke stijena, zatim poletjeti u orbitu oko Crvenog planeta, gdje bi druga letjelica potom pokupila sondu s teretom i da ga donesem na Terru. Sve do ranih 1930-ih.
No, čini se da procjene nisu bile točne, te bi proračun iznosio oko 11 milijardi dolara, strahujući da će teret na Zemlju stići negdje 2040. godine. Procjena proračuna od 11 milijardi dolara za takvu misiju danas je nerealna, baš kao što je 2040., novi datum kada bi marsovski uzorci mogli biti vraćeni na Zemlju, predaleko, objavio je NASA-in administrator Bill Nelson u konferencija za novinare koji se jučer održao u Los Angelesu.
Ogromni troškovi, ako budu prihvaćeni, prisilit će NASA-u da odustane ili značajno smanji troškove drugih misija koje agencija planira. Među njima, misija za istraživanje satelita Titan, dvije misije na Veneru i jedna za promatranje asteroida blizu Zemlje.
NASA, međutim, ne želi odustati niti od jednog cilja te je u tu svrhu zatražila pomoć svih suradnika i svih privatnih svemirskih tvrtki da osmisle i prezentiraju jeftinije opcije za misiju Mars Sample Return. Neki koji ujedno pomažu da se uzorci povrate u izvorno zadanom vremenu.
Za NASA-u se to čini kao izgubljena bitka. Kina i Rusija već su najavile da će misija Tianwen-3, misija koja također ima za cilj vratiti uzorke stijena s Marsa, biti lansirana oko 2030. Kineski dužnosnici su izvorno najavili datum lansiranja 2028., a očekivalo se da će uzorci stići do Zemlje 2031. godine.
Švicarska je postala 37. zemlja koja se pridružila Artemisovim sporazumima
Švicarska je postala najnovija država koja se pridružila SAD-u i njegovim saveznicima na popisu zemalja potpisnica Artemis sporazuma. Guy Parmelin, ministar gospodarstva, obrazovanja i istraživanja ove zemlje potpisao je jučer, u sjedištu NASA-e u Washingtonu, ugovor o pristupanju Švicarske prema normama svemirske suradnje.
Sporazumi Artemis stvoreni su 2020. godine i trebali su biti prilagodba Ugovora UN-a o načelima koja upravljaju aktivnostima država u istraživanju i korištenju svemira, Mjeseca i drugih nebeskih tijela od 27. siječnja 1967. godine.
U osnovi, radi se o skupu načela i normi suradnje ne samo u istraživanju svemira, već iu gospodarskom iskorištavanju svemira. Sva ova pravila usko su povezana s nadolazećim programom Artemis, onim kroz koji NASA ne samo da želi ponovno poslati ljude na Mjesec, nego čak i stvoriti tamo stalnu bazu. Polazna točka za istraživanje Marsa i drugih nebeskih tijela.
Nije iznenađujuće da Kina i Rusija nisu među potpisnicima Artemisovog sporazuma. Rusija je već optužila SAD da želi proširiti geopolitičko rivalstvo u svemir, kao i militarizirati svemir. Istodobno, Kina je stvorila vlastitu agendu u tom smislu.
Kako tardigradi podnose ekstremno zračenje?
Činjenicu da su tardigradi, poznata mikroskopska stvorenja koja su se pojavila u bezbrojnim specijaliziranim studijama posljednjih godina, najotporniji oblici života na Zemlji, svi znaju. Dijelom su neke od njihovih tajni već riješene, pogledajte kako podnose ekstremne temperature ili duga razdoblja bez vitalnih resursa.
Ali postojao je jedan aspekt koji znanstvenici nisu mogli objasniti. Tako su tardigradi mogli izdržati doze zračenja 1000 puta veće od onih koje bi ubile čovjeka. U osnovi, izloženost takvim dozama dovodi do nepopravljive degradacije DNK. Ali činilo se da su tardigradi imuni.
Misterij je nedavno riješen, prema timu istraživača s Odjela za biologiju na Sveučilištu Sjeverne Karoline. Njihova studija, studija objavljena u časopisu Current Biology, tvrdi da tradigrade uopće nisu imune na zračenje. Baš suprotno. Ekstremna radijacija uništava njihov DNK, ali ovi ekstremofili imaju više nego genijalan obrambeni sustav.
Stručnjaci su u laboratorijskim testovima primijetili da tardigrade reagiraju na doze zračenja povećanjem volumena gena odgovornih za popravak DNK. I to rade na takvoj razini da nadmašuju bilo koje drugo živo biće na Zemlji.
Sličan rezultat, do kojeg je neovisno došao tim istraživača iz Prirodoslovnog muzeja u Parizu, nedavno je objavljen u časopisu Elif. Francuski znanstvenici identificirali su protein koji tardigrade koriste za zaštitu svoje DNK od štetnih vanjskih čimbenika, uključujući zračenje.
I francuski i američki stručnjaci kažu da su njihova otkrića samo prvi korak u onome za što se nadaju da će biti rješenje za probleme uzrokovane izloženošću zračenju. Međutim, nije precizirano koliko su znanstvenici daleko ili blizu pronalaženja praktične primjene ovih opažanja kod ljudi.
Pratite našu Facebook stranicu, Vruće vijesti Znanostkako bi izravno, u stvarnom vremenu, mogli primati najnovije informacije i zanimljivosti iz svijeta znanosti!
Izvor fotografije: profimediaimages.ro
