Trebamo li više političarki? Je li u društvu gore majčinstvo s punim radnim vremenom ili bez djece? S kakvom su diskriminacijom političarke zbog svog spola i majčinstva? Kako pomoći ženama da se vrate na posao nakon poroda? O takvim i sličnim pitanjima raspravljalo se na petom događanju čija je tema Žene u politici volt.
U razgovoru su sudjelovale Dóra Dúró, zamjenica predsjednika Mi Hazánk Mozgalom, Mónika Lamperth, politička savjetnica, bivša ministrica unutarnjih poslova, bivša predstavnica MSZP-a i Rebeka Szabó, supredsjednica Párbeszéd – Zöldek.
Osim njih, na događaj smo pozvali 18 vladinih političara, no nitko od njih nije prihvatio poziv. Razgovor je vodila Júlia Halász, novinarka Telexa.
Treba li nam više žena u politici?
Na početku razgovora Júlia Halász podsjetila ju je: Judit Varga nema ministricu u mađarskoj vladi. Njegovom eksplozijom ostavku je morala podnijeti i prva žena predsjednica republike Katalin Novák.
Sudionici su se složili da Katalin Novák vjerojatno nije sama odlučila dati otkaz, no prema riječima Dóre Dúró, slučajnost je da su se dvije žene našle u ovoj situaciji. Prema Rebeki Szabó, o mađarskoj politici puno govori to što su žene koje su podnijele ostavke zamijenili muškarci.
Iz tog razloga opravdano se postavlja pitanje Treba li nam više žena u politici?
Prema riječima Dóre Dúró, cilj bi bio da se žene mogu pojaviti na tržištu rada prema vlastitim ambicijama. Proporcionalno njihovoj ambiciji, vjeruje da manje žena nego muškaraca želi imati vodeću poziciju. Štoviše, to je sve više slučaj kako vrijeme odmiče: karijera je vrlo važna za 72 posto žena u dvadesetima, za žene između 30 i 40 godina taj omjer pada za gotovo 30 posto, rekao je političar Mi Hazánk. Prema njegovim riječima, žene imaju i manje samopouzdanja, mnoge se žene klone politike jer ne osjećaju da je njihovo znanje dovoljno.
Prema Móniki Lamperth, potrebno nam je više žena u politici samo zato što su pola društva žene. Prema njegovim riječima, ambicija žena često opada jer se ne mogu na isti način afirmirati na tržištu rada. Prema riječima bivšeg ministra unutarnjih poslova, ako se talentirana osoba pojavi u politici, počinju je diskreditirati, a moguće je da se žene zbog toga više boje svoje obitelji. No događa se i da muškarci ženama oduzmu samopouzdanje.
Prema Rebeki Szabó, ambicija također ovisi o tome koje uloge žene vide oko sebe i s kakvim se preprekama suočavaju u afirmaciji. Političarka Párbeszéd – Zelenih podsjetila je da je udio žena u Parlamentu oko 13 posto, što je ispod prosjeka EU-a koji iznosi 37-38 posto. Ali to ne znači da su mađarske žene manje sposobne sudjelovati u politici. Zato se zalažu za uvođenje ženske kvote.
Ja pečem patku, moj muž palačinke
Juli Halász zatim je pitala sudionike o njihovim osobnim iskustvima, a svi su tijekom svoje karijere dobili seksističke komentare.
Mónika Lamperth dugo je bila jedina žena u vijeću ministarstva unutarnjih poslova EU, gdje ju je jednom prilikom tadašnji francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy pozvao na privatni razgovor. Prema Lamperthu, ovdje je Sarkozy s njim razgovarao s takvom strašću koju si sigurno ne bi dopustio s muškarcem, ali u Lamperthu je vjerojatno vidio početnicu, mladu, slabašnu političarku. Na to ga je Lamperth pogledao u oči i rekao:
“Nicolas, znaš li kako mogu vikati?”
Drugi put je iskusio kako se različito procjenjuje muškarce u politici. Kao predstavnik Kaposvára sudjelovao je na vikend događanju zajedno s muškim predstavnikom. Kasnije je od supruga čula da su ljudi u pubu razgovarali: kako je dobro da je njezin muški predstavnik sudjelovao na događaju, ali “zašto Mónika nije kuhala za svoju obitelj”.
Rebeka Szabó bila je jedina žena u odboru za poljoprivredu, gdje ju je jedan od članova odbora predstavio kao onu koju “svi jako vole”.
Poslodavci imaju potpuno drugačiji odnos prema ocu i majci s dvoje djece, rekla je Dóra Dúró. Prema njegovim riječima, o ocu misle: ako živi u obitelji, onda je pouzdan. Pritom odmah pomisle na majku: sigurno će joj jako nedostajati ako joj se dijete razboli. Zamjenica predsjednika Mi Hazánk Mozgalom rekla je da je bila prisiljena dovesti svoje dijete u parlament i da je morala izaći van da ga doji tijekom zasjedanja. Zbog toga su mu se obratili političari vladajuće stranke. Prema njegovom iskustvu, muškarci često niti ne primjećuju imaju li predrasude prema ženama. Ispričao je osobnu priču o tome: nekoliko ljudi u Jobbiku se međusobno posvađalo, a poslijepodne ga je nazvao voditelj stranačkih komunikacija da ga pita je li bio jako grub prema njemu. Dóra Dúro je uzvratila:
– Da sam muškarac, bi li me ipak nazvao?
Prema riječima sudionica, trebala im je i podrška supruga kako bi se uz kućne obveze ostvarile i na poslu. Mónika Lamperth je rekla: mnogi su ljudi bili iznenađeni koliko su uloge spolova uravnotežene. Suprug joj je odvjetnik, jednom je njegova klijentica ušla u njihov stan pa je čitao novine, djeca su trčala okolo, a muž je u pregači pekao palačinke. Imamo takvu podjelu poslova, ja kuham patku, moj muž palačinke, rekla je.
Prema Dóri Dúró, tradicionalni obiteljski život ne isključuje muškarca da u jednakoj mjeri preuzme kućne poslove. Ne bi mogli odgojiti četvero djece da njezin suprug Előd Novák nije sve radio kod kuće.
“Najveća slava žene je majčinstvo”
Zaklada Mother-Ország i Dóra Dúró također zajedno sa svojim suprugom Elődom Novákom iz Mi Hazánka. Prema riječima Dóre Dúró, kampanja pod nazivom “Najveća slava žena je majčinstvo” bila je potrebna između ostalog i zato što je društveno najprezrenija uloga ako se netko želi baviti samo svojom djecom.
Kampanjom su htjeli skrenuti pozornost na to da je rađanje djece prvenstveno stvar stava. Prema njegovim riječima, neplanirana bezdjetnost se proširila jer žene odgađaju majčinstvo. Ne smatra valjanim argumentom da mnoge ne rađaju jer je svijet previše nesiguran.
Mónika Lamperth i Rebeka Szabó ne misle da se u društvu gleda s prezirom ako je netko majka s punim radnim vremenom. Štoviše, prema njima postoje predrasude prema ženama bez djece. Po njima bi plakatna kampanja mogla biti posebno štetna za žene koje ne mogu imati djecu.
“Mislim da je to nepravedno jer stavlja teret na žene”, rekla je Mónika Lamperth. Prema njegovim riječima, ne treba određivati što je najveća slava žena. Za njega je, primjerice, Katalin Karikó jednako tako “najveća slava”.
Prema Rebeki Szabó, Mi Hazánk ga jača, dok oni koji se bore s neplodnošću, primjerice, trebaju više pomoći.
Povećanje obiteljske naknade, fleksibilno zapošljavanje
Na kraju predavanja prisutni su imali priliku postavljati pitanja. Netko se zapitao hoće li sljedeći izbori pokazati rezultat da žene više ni na koji način ne ovise o muškarcima.
Prema riječima Dóre Dúró, stvari ne idu u ovom smjeru, Fidesz ima puno glasačica, potvrđuju svoju politiku. Mónika Lampert također smatra da ta promjena nije tako brza, te da se politički angažman žena može mijenjati u skladu s društvenim razvojem. Prema Rebeki Szabó, uzori su potrebni da budu pozitivni primjeri – zato smatra da je ženska kvota dobra. Prema njegovim riječima, situacija će se poboljšati iu Mađarskoj, ali budući da vlada ne podržava osnaživanje žena, proces je sporiji.
Bila je jedna gledateljica koja se pitala što bi se, prema mišljenju sudionika razgovora, moglo učiniti da se žene lakše vrate na posao. Prema Dóri Dúró, treba ukinuti naplatu vrtića i uspostaviti kriterije za radno mjesto prilagođeno obitelji. U praksi bi to značilo da bi tvrtke koje pomažu ženama s djecom pri zapošljavanju dobile porezne olakšice. Mónika Lamperth istaknula je važnost rada na daljinu, dok je Rebeka Szabó istaknula povećanje obiteljskog doplatka i fleksibilno zapošljavanje.
Közbeszéd je serija živih diskusija za ljubitelje Telexa, čija je svrha pokrenuti dijalog pred publikom o važnim, aktualnim javnim temama, predstavljajući što više različitih stajališta, te okupljajući stručnjake i kreatore javnog mnijenja koji rijetko se viđaju na zajedničkoj pozornici.
Na sljedećem događaju u Közbeszédu raspravljat ćemo o tome što Orbánov režim ima za ponuditi mađarskoj srednjoj klasi. Nakon niza kriza posljednjih godina, gdje se taj sloj sada nalazi, raste li ili opada i koji glavni društveno-ekonomski procesi utječu na njegovu sudbinu?
Naša izvješća o prethodnim događajima.
