ministar socijalnog osiguranja Sanni Grahn-Laasonen (kok) negira tvrdnju Liječničke komore da je vlada potpuno preokrenula ulogu privatnog sektora u finskom zdravstvu.
Vlada odlučili prošli tjedan na brojne uštede javnom zdravstvu. Primjerice, jamstvo liječenja za primarnu zdravstvenu zaštitu produljit će se s dva tjedna na tri mjeseca, zbog čega će vlada smanjiti financiranje područja socijalne skrbi za 132 milijuna eura godišnje.
U isto vrijeme, vlada će dodati 500 milijuna eura Kelinoj naknadi za privatnu njegu u godinama 2024.-2027. Financijski doprinos države je 335 milijuna eura.
Povjerenik liječnika Liječničko društvo zahtijevalo je promjena smjera rasprava u nedjelju.
Ravnatelj odjela za politiku Liječničke komore Jukka Mattilan prema produženju jamstva liječenja, rastuće Kela naknade i ukidanje lokalnih usluga kombinacija su u kojoj građani mogu biti nesigurni hoće li u Finskoj uskoro biti više javnih osnovnih zdravstvenih usluga.
“Vlada nije odlučila staviti veći naglasak na privatni sektor i nije napravila potpuni zaokret u zdravstvu”, kaže ministar Grahn-Laasonen sada za HS.
Prema njegovim riječima, vlada je umjesto toga odlučila prekinuti redove za liječenje i ubrzati pristup Finaca liječenju.
Grahn-Laasonen želi razgovarati o razmjeru. Sljedeće će godine državna sredstva za socijalna područja biti oko 26,2 milijarde eura. U odnosu na prethodni plan javnih financija, sredstva će se povećati za oko 1,8 milijardi eura.
“Ako uračunate, na primjer, ova povećanja Kela naknade, koja su učinjena kao brza mjera za razbijanje čekanja u redu za liječenje i smanjenje opterećenja za područja socijalne skrbi, predloženo povećanje za sljedeću godinu iznosi 90 milijuna eura”, kaže Grahn- Laasonen.
“To je samo jedan dio rješenja u ovoj cjelini.”
Grahn-Laasonen također ističe da su Kela naknade bile značajan dio zdravstvene skrbi do sada. Primjerice, 2022. je 2,3 milijuna Finaca, odnosno više od 40 posto stanovništva, primilo naknadu Kela.
“– Vratimo se unatrag nekoliko godina.
Zbor liječnika prema jamstvu liječenja u praksi se ne može uštedjeti osim smanjenjem osoblja i otpuštanjem, što znači slabljenje usluga i duža čekanja.
Koja je logika da u isto vrijeme želimo prekinuti čekanje na skrb podupiranjem privatnog sektora, ali radimo protiv tog cilja na javnoj strani smanjenjem jamstva skrbi i slabljenjem usluga?
“Te dvije stvari nisu povezane. Ovo brzo uklanjanje redova čekanja za liječenje, koje se sada provodi korištenjem Kela refundacija, samo je jedan dio.”
Prema Grahn-Laasonenu, trenutni sustav financiranja zdravstvene i socijalne skrbi nije pogodan za brzo ukidanje redova čekanja za skrb, budući da se financiranje područja socijalne skrbi ne može namjeniti za tu svrhu.
Ali mislite li da smanjenje jamstva za skrb ne pogoršava redove za liječenje?
“Rješenja Kehysriiha povezana su s činjenicom da će Finska, ako se ne donesu brza ekonomska rješenja, skliznuti u proceduru deficita EU-a. Naša državna ekonomija trenutno je u vrlo kritičnom stanju”, kaže Grahn-Laasonen.
“Vlada sada mora donijeti teške financijske odluke, koje će se vratiti u vrijeme od prije nekoliko godina. Socijalno društvo neće biti ukinuto, usluge socijalne sigurnosti neće biti ukinute.”
Grahn-Laasonen misle da je socijalna i zdravstvena kriza nasljeđe Sanna Marini (sd) od vlade.
“Imamo zakonsku regulativu i model financiranja iz prethodnog razdoblja na snazi – i probleme. Oni su pali u zagrljaj ove vlade, u kombinaciji s neviđenim nedostatkom radne snage u sektoru socijalne skrbi.”
Prema njegovim riječima, politika Orpo odbora je iskoristiti sve raspoložive resurse kako bi se olakšao pristup skrbi.
“Politika prethodne vlade pokazuje da je privatni sektor bio ideološki otrovan. Ali danas naš sustav niti jedan dan ne funkcionira bez uključivanja privatnog sektora. To je već središnji dio socijalnih i zdravstvenih usluga.”
Troškovi dodaje, prema Grahn-Laasonen, između ostalog, činjenicu da područja socijalne skrbi moraju koristiti skupu unajmljenu radnu snagu kako bi dosegla mjere koje je postavila prethodna vlada, tj. na primjer jamstvo skrbi.
O skupim cijenama najma liječnika u javnosti se govorilo prošle jeseni. U najgorem slučaju, cijena unajmljene radne snage kupljene od tvrtki može biti višestruko veća od plaća našeg vlastitog osoblja. Jesenas se našla i na službenom stolu gornja cijena za najamnu radnu snagu.
Neće biti gornje granice cijena. Prema Grahn-Laasonenu, to ni na koji način ne bi ublažilo nedostatak osoblja u područjima socijalne skrbi.
“Mi to rješavamo utječući na te temeljne uzroke, tj. olakšavajući sposobnost područja socijalne skrbi da se nose sa svojim zadaćama i osiguraju ljudima osnovne usluge.”
U tijeku je novi Kela model naknade. Liječnička se udruga nadala da će eksperimentirati s modelom privatne prakse, gdje bi privatni liječnici koji djeluju kao praktičari radili u područjima socijalne skrbi preuzimajući odgovornost za dogovoreno stanovništvo. Želja se ne ostvaruje.
Prema Grahn-Laasonenu, novi je model izgrađen na takav način da se može razvijati u budućnosti kako bi podržao generalizaciju modela praktičara. No, prema njegovim riječima, to zahtijeva “jasan daljnji razvoj”.
Po mišljenju Grahn-Laasonena, mudro je promicati model privatnog liječnika tako što će se pilotirati u područjima socijalne skrbi, kao što je to učinjeno u Zapadnoj Uusimai, na primjer.
