U Slovačkoj je sve manje ptica.
U Slovačkoj je sve manje ptica. Vrste koje smo nekoć normalno promatrali nestale su s polja, vinograda i šuma. Prema ekolozima, za to su krivi promijenjeni karakter krajolika, građevinska aktivnost i klimatske promjene. Međutim, toplija klima pogoduje stranim vrstama.
Poljska jarebica, vrtna strnadica ili crvenokosa svraka. Bile su to tipične ptice naših voćnjaka i vinograda kada se još uzgajalo na tradicionalan način. Sada se njihov broj značajno smanjio, a neki su već potpuno otišli. Na primjer, sokol s bijelom pandžom također je izumro.
Alžbeta Sujová govorila je o utjecaju klimatskih promjena na ptice:
„Glavni čimbenik propadanja vrste ili nestanka vrste je intenziviranje poljoprivrede, ogromna prostranstva monokulturnih polja. Ptice kukcojedi nestaju u vezi s apsolutnim smanjenjem insekata u Europi. Potrebno je spomenuti droplju, jegulju lager”, kaže Anton Krištín, ekolog i zoolog na Institutu za ekologiju šuma Slovačke Republike.
“Neke se vrste, s druge strane, prilagođavaju ljudskom okruženju i koriste ga u svoju korist”, dodaje Vladimír Hrúz, zoolog iz PLA Poľana.
Namnožile su se ptice svejedi, posebice gavrani koji profitiraju na smeću i monokulturama kukuruza ili uljane repice.
“Sigurno ga ima više nego što bi normalan ekolog mogao zamisliti. Može preduhitriti gnijezda orlova, jarebica i mišara. U tome ima negativnu funkciju u prirodi”, kaže Krištín.
Dolaze nove vrste
Prema prirodoslovcima, posljednjih godina u Slovačku dolaze ptice koje se još nisu gnijezdile u Slovačkoj. Na primjer, nilska guska, koja je invazivna vrsta i može biti opasna za naše domaće ptice.
“Prije deset godina samo smo sanjali o tome. Danas se gnijezdi već nekoliko desetaka parova, a odrasle jedinke mogu ubiti mlade naše autohtone vrste“, upozorava Krištín.
„Počeo se uzgajati u parkovima u ukrasne svrhe. Odlijeću od uzgoja u zatočeništvu i već se mogu slobodno razmnožavati. Nemaju prepreka i također su prilagodljivi”, objasnio je Hrúz.
Svake godine ljudi vide i patke mandarinke u divljini, ali one ne čine toliku štetu autohtonoj vrsti. Strane ptice nam dolaze i zbog klimatskih promjena.
“Mogu se s vremenom pojaviti neke vrste koje su se nekada gnijezdile na jugu Europe i postati dio naše faune. Naravno, taj će broj postupno rasti”, nastavlja Hrúz.
Stručnjaci u našoj zemlji počeli su promatrati ptice prije otprilike 125 godina.
