Pravni znanstvenici oštro kritizirati vladin prijedlog “zakona o pretvorbi”.
Vlada je u petak poslala na mišljenje nacrt zakona na temelju kojeg bi se tražiteljima azila mogao onemogućiti ulazak u zemlju i značajno ograničiti prihvaćanje zahtjeva. Svrha je spriječiti rusku operaciju opisanu kao hibridni utjecaj, u kojoj se tražitelje azila pušta ili čak odvodi do finske granice.
Premijer Petteri Orpo (kok) i ministar unutarnjih poslova Mari Rantanen (ps) opravdao je nužnost zakona sigurnošću Finske i zaštitom granica. Prema Orpu, situacija na istočnoj granici mogla bi postati teža kako proljeće odmiče.
To bi bio izniman zakon, prema kojem bi Vlada mogla spriječiti ljude da traže međunarodnu zaštitu na državnoj granici Finske i u njezinoj neposrednoj blizini. Osim toga, ljudi koji su prešli granicu mogli bi biti udaljeni s finskog tla.
“Vlada otvoreno i nekoliko puta priznaje da je iznimni zakon predviđen u njezinom nacrtu zakona u suprotnosti ne samo s ustavom nego i s međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obvezuju Finsku. Nikako nije moguće donijeti takav zakon kao ‘ograničenu iznimku’ od ustava kako je navedeno u članku 73. Ustava”, kaže profesor prava na Britanskoj akademiji znanosti. autora Martina Scheina.
Godina 1995 središnje polazište reforme temeljnih prava i ustavne reforme iz 1999. bilo je da su međunarodne obveze u vezi s ljudskim pravima dio finskog ustava i da je njihova obvezujuće središnje načelo ustava.
Prema Ustavu, javna vlast mora osiguravati ostvarivanje temeljnih prava i ljudskih prava.
Također, u odjeljku o iznimnim okolnostima ustava postoji izričit zahtjev da je, čak i ako postoje odstupanja od teksta ustava, i dalje potrebno osigurati ispunjavanje međunarodnih obveza vezanih za ljudska prava koje obvezuju Finsku.
Vlada u nacrtu zakona stoji da je “predložena uredba, prema kojoj su u situacijama u kojima se primjenjuje zakon, u osnovi ograničene mogućnosti podnošenja zahtjeva za azil, u suprotnosti s obvezama ljudskih prava koje obvezuju Finsku”.
“U ovoj i najmanje četiri druge točke, otvoreno se priznaje da je predloženi zakon u sukobu – a ne samo u takozvanoj napetosti – s obvezama Finske u pogledu ljudskih prava. To nikada prije nije učinjeno, a ne bi se trebalo učiniti ni sada, osim ako se finska predanost međunarodno zaštićenim ljudskim pravima najprije ne ukloni iz teksta ustava”, kaže Scheinin.
Turku sveučilišni profesor javnog prava Janne Salminen nacrt zakona smatra izuzetnim.
“Vlada primjećuje da postoje značajni problemi u vezi s međunarodnim obvezama u vezi s ljudskim pravima. Kad se brzo pročita, nacrt je pravno zbunjujući i ostaje za vidjeti hoće li postati vladin prijedlog, o kojemu bi se prvo očitovao kancelar pravosuđa, a potom ustavnopravno povjerenstvo.”
