NAIROBI, Kenija — Kad je Ademola Adesina 2015. godine osnovao startup za pružanje paketa pretplate na solarnu i baterijsku energiju pojedincima i tvrtkama u Nigeriji, bilo je puno teže prikupiti novac nego danas.
Klimatska tehnologija bila je novost u Africi, kontinent je bio novo odredište za novac rizičnog kapitala, bilo je manje financijera kojima se moglo pristupiti i manje je novca bilo dostupno, rekao je.
Trebala mu je godina dana “trčati uokolo i pretraživati” svoje mreže da prikupi svoj prvi iznos – nešto manje od milijun dolara – od VC tvrtki i drugih izvora. “Sve je bilo iskustvo učenja”, rekao je.
No ekosustav se od tada promijenio, a Adesina Rensource Energy prikupila je oko 30 milijuna dolara tijekom godina, uglavnom od VC tvrtki.
Financiranje privatnog sektora za pokretanje klimatskih tehnologija u Africi raste, a poduzeća su prikupila više od 3,4 milijarde dolara od 2019. Ali još je dug put do toga, a kontinentu je potrebno 277 milijardi dolara godišnje da ispuni svoje klimatske ciljeve za 2030.
Stručnjaci kažu da se za otključavanje financiranja i popunjavanje ove praznine afričke zemlje moraju pozabaviti rizicima poput nestabilnosti valute za koje kažu da smanjuju apetit ulagača, dok ulagači moraju proširiti svoj opseg interesa na više klimatskih sektora kao što su zaštita od poplava, upravljanje katastrofama i upravljanje toplinom, i koristiti različite metode financiranja.
Ipak, brojke o ulaganjima u sektor klimatske tehnologije — koji uključuje tvrtke u obnovljivoj energiji, uklanjanju ugljika, obnovi zemljišta te gospodarenju vodom i otpadom — su uvjerljive: prošle su godine startupi klimatske tehnologije na kontinentu prikupili 1,04 milijarde dolara, 9% više od prethodne godine i utrostručiti ono što su prikupili 2019., prema bazi podataka o financiranju Africa: The Big Deal. To je bilo usprkos padu iznosa novca koji su ukupno prikupili svi startupovi na kontinentu prošle godine.
To je važno jer klimatska tehnologija zahtijeva eksperimentiranje, a VC tvrtke koje daju novac novonastalim tvrtkama igraju bitnu ulogu dajući rizični kapital startupima klimatske tehnologije, rekao je Adesina. “U klimatskom prostoru puno je stvari neizvjesno”, rekao je.
Novac koji su prošle godine prikupili startupovi za klimatsku tehnologiju bio je više od trećine svih sredstava prikupljenih od strane startupova u Africi 2023., čime je klimatska tehnologija na drugom mjestu iza fintecha, zrelijeg sektora.
Rizični kapital obično se daje tvrtkama sa značajnim rizikom, ali velikim dugoročnim potencijalom rasta. Startupi ga koriste za širenje na nova tržišta te za izlazak proizvoda i usluga na tržište.
Investitori rizičnog kapitala “mogu preuzeti rizike koje drugi ljudi ne mogu preuzeti, jer je naš poslovni model dizajniran da ima neuspjehe”, rekao je Brian Odhiambo, partner sa sjedištem u Lagosu u Novastar Ventures, investitoru usmjerenom na Afriku. “Ne mora sve uspjeti. Ali neki hoće, a oni koji to uspiju uspjet će u velikoj mjeri.”
To je bio slučaj s Adetayo Bamidurom, suosnivačem tvrtke Metro Africa Xpress, koja proizvodi električna vozila na dva i tri kotača i infrastrukturu za električna vozila u Nigeriji i prikupila je nešto manje od 100 milijuna dolara otkako je osnovana 2015. godine.
Adetayo je rekao da rizični kapitalisti “igraju ulogu katalizatora koja je iznimno bitna.”
“Svi znamo da je potrebno ulagati kako bismo stvarno dekarbonizirali naša gospodarstva. I to nije beznačajna investicija”, rekao je.
Sredstva također mogu premostiti jaz između tradicionalnih i netradicionalnih sektora, rekao je Kidus Asfaw, suosnivač i izvršni direktor Kubika, startupa koji plastični otpad koji je teško reciklirati pretvara u izdržljivi građevinski materijal s niskim udjelom ugljika. Njegova tvrtka, koja posluje u Keniji i Etiopiji, prikupila je oko 5,2 milijuna dolara otkako je pokrenuta 2021. godine.
Gospodarenje otpadom i graditeljstvo navodi kao primjere tradicionalnih sektora koji se mogu povezati sa startupima poput njegova.
“U ovim prostorima ima toliko inovacija da ih s vremenom mogu transformirati”, rekao je. “VK-ovi ubrzavaju taj put do njihove transformacije.”
Osim rizičnog kapitala, druga ulaganja privatnih kapitalnih tvrtki, sindikata, graditelja rizičnih ulaganja, davatelja bespovratnih sredstava i drugih financijskih institucija aktivno financiraju klimatske inicijative na kontinentu.
Ali općenito financiranje privatnog sektora daleko zaostaje za javnim financiranjem, koje uključuje sredstva vlada, multilateralnih organizacija i razvojnih financijskih institucija.
Od 2019. do 2020. financiranje privatnog sektora predstavljalo je samo 14% svih afričkih klimatskih financijskih sredstava, prema izvješću Climate Policy Initiative, mnogo niže nego u regijama kao što su istočna Azija i Pacifik s 39%, te Latinska Amerika i Karibi na 49%.
Nizak doprinos u Africi pripisuje se ulagačima koji ulažu novac u područja koja su im poznatija, poput tehnologije obnovljive energije, s manje sredstava koja dolaze za raznolikije inicijative, rekao je Sandy Okoth, stručnjak za tržište kapitala za zelene financije u FSD Africa , jedan od naručitelja CPI studije.
“Privatni sektor smatra da je ovo (tehnologija obnovljive energije) zreliji prostor”, rekao je. “Oni razumiju modele financiranja.”
Tehnologija za prilagodbu klimatskim promjenama je, s druge strane, “složenija”, rekao je.
Jedan startup koji se bavi obnovljivom energijom je Wetility sa sjedištem u Johannesburgu, koji je prošle godine osigurao financiranje od 48 milijuna dolara — uglavnom iz privatnog kapitala — za proširenje svojih operacija.
Startup osigurava solarne ploče za domove i tvrtke te digitalni sustav upravljanja koji korisnicima omogućuje daljinsko upravljanje potrošnjom energije, dok pokušava riješiti probleme pristupa energiji i pouzdanosti u južnoj Africi.
“Financiranje privatnog sektora u afričkoj klimi još uvijek je prilično nisko”, rekao je osnivač i izvršni direktor Vincent Maposa. “Ali postoji vidljiv rast. I vjerujem da ćete tijekom sljedećih desetak godina početi uočavati te pomake.”
Ulagači također počinju shvaćati ekonomske prednosti prilagodbe klimatskim promjenama i rješenjima budući da imaju povrat ulaganja, rekao je Hetal Patel, direktor ulaganja u Mercy Corps Ventures iz Nairobija, VC fonda u ranoj fazi usmjerenog na startupove koji grade rješenja za prilagodba klimi i financijska otpornost.
“Počinjemo graditi vrlo jaku poslovnu argumentaciju za ulagače u prilagodbu i pobrinuti se da privatni kapital počne pristizati”, rekao je.
Maëlis Carraro, upravljački partner u Catalyst Fundu, VC fondu i akceleratoru sa sjedištem u Nairobiju koji financira rješenja za prilagodbu klimi, pozvao je na raznolikije financiranje, poput onog koje spaja financiranje privatnog i javnog sektora. Uloga javnog financiranja, rekla je, trebala bi biti smanjenje rizika privatnog sektora i privlačenje više kapitala privatnog sektora u financiranje klimatskih inicijativa.
“Nećemo ići dovoljno daleko samo s javnim financiranjem”, rekla je. „Potrebni su nam suradnja privatnog i javnog sektora kako bi se osiguralo više financiranja. A posebice gledajući dalje od samo nekoliko industrija u kojima je inovacija velika.”
___
Ova priča ispravlja novac koji je prikupio startup Kubik na 5,2 milijuna dolara, a ne na 4,6 milijuna dolara.
___
Izvještavanje Associated Pressa o klimi i okolišu dobiva financijsku potporu od više privatnih zaklada. AP je isključivo odgovoran za sav sadržaj. Na AP.org pronađite AP-ove standarde za rad s filantropima, popis podržavatelja i financirana područja pokrivenosti.
