Oko 2000 ljudi, uglavnom pripadnika tibetanske zajednice u Francuskoj, okupilo se u nedjelju u Parizu kako bi osudili posjet kineskog predsjednika Francuskoj, “zemlji ljudskih prava” koja prima “diktatora”, pišu novinari France Pressea.
Tibetanski prosvjed u Parizu protiv posjete kineskog predsjednika Xi JinpingaFoto: Villette Pierrick/ABACA / Abaca Press / Profimedia
“Zaustavite prijetnju Tajvanu, zaustavite represiju u Hong Kongu, zaustavite podršku Putinu, zaustavite miješanje u Francusku”, zahtijevali su sudionici na velikom transparentu istaknutom na Trgu Republike, tradicionalnom mjestu demonstracija u glavnom gradu Francuske, izvještaji Agerpres.
“Diktatore Xi Jinping, tvoje vrijeme je prošlo”, “ne kineskom totalitarizmu”, također su upućivali na plakate koje nose Tibetanci iz Francuske ili europskih zemalja poput Belgije.
Stotine prosvjednika podiglo je tibetansku zastavu. U više navrata okupljeni su skandirali “Francuska, zemlja ljudskih prava”, “Živio slobodni Tibet” ili “Slobodni Tibet”.
Ukupno je prosvjedovalo 2.000 ljudi, prema policijskom sjedištu u Parizu.
Xi Jinping “je diktator” koji želi uništiti tibetansku tradiciju i kulturu, rekla je Karma Thinlay, predsjednica tibetanske zajednice u Francuskoj, za AFP kada je kineski čelnik upravo stigao u Pariz u nedjelju poslijepodne u dvodnevni posjet.
U Kini “nema slobode govora, nema slobode”, požalio se. “Francuska je zemlja ljudskih prava i sloboda, to nije kompatibilno s njegovim dolaskom u Francusku”, dodao je Thinlay.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron planira podržati trgovinski “reciprocitet” i potragu za rješenjem za rat u Ukrajini pred kineskim predsjednikom koji i dalje podržava Rusiju.
Emmanuel Macron mora znati da s Kinom ne možete poslovati mirno i pouzdano, jer je Kina zemlja u kojoj se krše sva prava, nastavio je Thinlay.
“U životu postoji više od ekonomije”, naglasio je, izrazivši nadu da će francuski predsjednik iskoristiti ovu “priliku” da razgovara o situaciji u Tibetu s ciljem pronalaženja “mirnog rješenja”.
Tijekom stoljeća Tibet je izmjenjivao razdoblja neovisnosti i kontrole Kine. Peking je preuzeo vlast nakon intervencije Narodnooslobodilačke vojske u listopadu 1950.
Dalaj Lama, u egzilu, uvijek je odbijao priznati činjenicu da je Tibet povijesno dio Kine, što je zahtijevao Peking, koji to koristi da od 2010. odbija dijalog s njegovim predstavnicima.
