Prema novom izvješću Copernicusa, europske službe za klimatske promjene, planet Zemlja sada je srušio rekorde najtoplijih mjeseci devet mjeseci zaredom.
Veljača 2024. oborila je globalne temperaturne rekorde, zaokruživši najtopliju zimu zabilježenu na sjevernoj hemisferi, od prosinca 2023. do kraja veljače, na 1,4 stupnja Fahrenheita iznad prosjeka, pokazalo je izvješće objavljeno u srijedu.
Prosječna površinska temperatura zraka u veljači izmjerena je na 56,37 stupnjeva Fahrenheita — 1,46 stupnjeva iznad prosjeka od 1991. do 2020. i 0,22 stupnja iznad prethodne najtoplije veljače 2016., prema Copernicusu.
Cijeli je mjesec bio 3,19 stupnjeva Fahrenheita topliji od procjene prosjeka veljače za razdoblje od 1850. do 1900., označenog predindustrijskog referentnog razdoblja utvrđenog Pariškim sporazumom.
Skijaši se suočavaju sa značajnim smanjenjem snijega, na skijalištu Tanvaldsky Spicak u Albrechticeu, planine Jizera, Češka Republika, 29. veljače 2024.
Radek Petrasek/CTK via ZUMA Press
Ožujak 2023. do veljače 2024. bio je najtopliji 12-mjesečni dio u povijesti, s globalnom prosječnom temperaturom za 2,81 stupanj Fahrenheita iznad predindustrijskog prosjeka od 1850. do 1900. godine.
Globalne temperature površine mora u većini svjetskih oceana ostaju na neviđenim razinama dok morski toplinski valovi traju diljem svijeta, čak i uz uvjete El Niña koji počinju slabiti.
Prosječna dnevna temperatura površine mora krajem veljače 2024. dosegla je novu najvišu vrijednost svih vremena od 69,96 stupnjeva Fahrenheita.
Opseg antarktičkog morskog leda pao je na treću najnižu zabilježenu vrijednost za mjesec veljaču, 28% ispod prosjeka. Opseg leda na Arktiku bio je 2% ispod prosjeka za mjesec. Iako to nije tako nisko kao posljednjih godina, opseg iz veljače 2024. znatno je ispod vrijednosti zabilježenih 1980-ih i 1990-ih.
Uzburkano more prikazano je u Atlantskom oceanu.
STOCK IMAGE/Getty Images
Mjesec veljača obilježio je nastavak sušnijih uvjeta od prosjeka u većem dijelu Južne Amerike, uključujući Čile. Sušni uvjeti, uglavnom potaknuti El Niñom, doprinijeli su šumskim požarima koji su opustošili dijelove zemlje.
Staklenički plinovi, glavni krivci za globalno zagrijavanje, nastavili su rasti posljednjih godina, iako postupno sporijim stopama u nekim kategorijama, prema nedavnom izvješću Međunarodne agencije za energiju.
Globalne emisije ugljičnog dioksida povezane s energijom porasle su za 1,1% u 2023., dosegnuvši novu rekordnu razinu od 37,4 milijarde tona, što je povećanje od 410 milijuna tona u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u izvješću. Emisije iz ugljena činile su više od 65% povećanja u 2023.
Međutim, širenje i primjena alternativa čistoj energiji diljem svijeta usporavaju stopu globalnih emisija CO2 povezanih s energijom, navodi se u izvješću. Porast u 2023. sporiji je od 1,3% koji je zabilježen 2022.
Biciklist putuje oko jezera Michigan u blizini planetarija Adler, 26. veljače 2024. u Chicagu. Topla fronta pokriva proljetno vrijeme u velikom dijelu zemlje u mjesecima koji su obično najhladniji u godini. Rijetko zagrijavanje tjera ljude iz svojih domova da uživaju u zimskom predahu, ali donosi i povećanu opasnost od požara.
Charles Rex Arbogast/AP
Manjak u proizvodnji hidroenergije zbog suša diljem svijeta povećao je emisije za oko 170 milijuna tona. Globalna proizvodnja hidroenergije zabilježila je rekordan pad 2023., prvenstveno potaknut dugotrajnim ekstremnim sušama koje su utjecale na glavne hidroenergetske regije, pogoršane utjecajem snažnog El Niña.
Tijekom posljednjeg desetljeća, globalne emisije CO2 povezane s energijom rasle su za nešto više od 0,5% godišnje, što je najsporija stopa od Velike depresije.
Čista energija igra glavnu ulogu u ovom usporavanju i ima značajan utjecaj na putanju globalnih emisija ugljičnog dioksida povezanih s energijom.
Od 2019. rast emisija bio bi tri puta veći bez širenja pet ključnih tehnologija čiste energije, uključujući električne automobile, vjetar, solarnu fotonaponsku energiju, nuklearne i toplinske pumpe.
