RIM — Vatikanski državni tajnik nastoji ublažiti bijes zbog posljednjeg diplomatskog pohoda pape Franje, inzistirajući u medijskim intervjuima da je primarni uvjet za pregovore o okončanju rata u Ukrajini kraj ruske agresije i da svaki mir mora biti “pravedan mir” .”
Kardinal Pietro Parolin, vatikanski šef diplomacije, obišao je prijateljske talijanske medije istog dana kada je Kijev pozvao veleposlanika Svete Stolice da se požali na Franjine komentare da Ukrajina treba imati “hrabrosti bijele zastave” da pregovara o okončanju rata .
Franjine izjave švicarskoj televiziji RSI, snimljene početkom veljače, ali emitirane tek u subotu, odmah su izazvale kritike Ukrajine i njezinih saveznika, čak i nakon što je Vatikanski ured za tisak pokušao preusmjeriti pozornost na druge Franjine izjave u intervjuu da “pregovori nikada nisu predaja.”
Galama je još jednom stavila vatikanski diplomatski zbor u poziciju da mora izgladiti Franjin neslužbeni, opušteni način govora, pružajući artikuliraniju poziciju u skladu s tradicijom Svete Stolice kalibrirane diplomatske neutralnosti.
U intervjuu za vodeći Corriere della Sera objavljenom u utorak, Parolin je primijetio da je Franjo u drugom govoru prošlog mjeseca pozvao na diplomatsko rješenje u Ukrajini i potragu za pravednim i trajnim mirom.
“U tom smislu, očito je da stvaranje takvih uvjeta nije samo za jednu stranu, već za obje strane, a prvi uvjet bi bio stati na kraj agresiji”, rekao je Parolin u komentarima koje je prenio i vatikanski interni portal Vatican News.
Parolin je primijetio da su Franjini komentari o “bijeloj zastavi” bili odgovor na pitanje koje je koristilo taj izraz, te da je papa nakon toga inzistirao da “pregovori nikada nisu predaja”.
Kardinal je dao slične komentare za talijanski državni RAI, rekavši: “Mir u Ukrajini morat će biti pravedan mir. To znači priznavanje međusobnih prava, ali i međusobnih dužnosti, prije svega, vodeći računa o dostojanstvu ljudi.”
Nije prvi put da je Franjin ponekad neprecizan način govora, koji se zbog svoje jednostavnosti često cijeni u drugim kontekstima, zadao diplomatsku glavobolju Svetoj Stolici i razbjesnio jednu ili drugu stranu u ratu.
On je više puta izrazio solidarnost s “mučeničkim” ukrajinskim narodom, ali je odbio prozvati Rusiju ili predsjednika Vladimira Putina po imenu. Naizgled je izrazio razumijevanje za invaziju koju je naredio Putin rekavši da NATO “laje na vrata Rusije” šireći se na istok, ali je onda zaradio službeni protest Moskve kada je za okrutnost okrivio Čečene i druge manjine.
U rujnu je Franjo ponovno izazvao nezadovoljstvo Ukrajinaca, uključujući grkokatoličke biskupe, kada je pohvalio imperijalnu prošlost Rusije tijekom susreta s ruskom mladeži. Nakon što su Ukrajinci izrazili svoj osjećaj izdaje, Franjo je kasnije priznao da njegove riječi “možda nisu bile sretne” i da ni na koji način nije namjeravao opravdati rusku invaziju.
___
Pratite AP-ovo izvještavanje o ratu u Ukrajini na
