Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmytro Kuleba, pozvao je zapadne saveznike da podrže Kijev s više oružja, uključujući protuzračne sustave, te je ponovno upozorio da nije samo Ukrajina nego i Europa ugrožena ruskim ratom. “Dajte ukrajinskim vojnicima sve što im treba”, rekao je Kuleba u intervjuu za Reuters, prenosi News.ro.
Patriot protuzračni sustavi u Poljskoj Foto: Ina FASSBENDER / AFP / Profimedia
Kijevski partneri ne osiguravaju Ukrajini dovoljno sredstava za protuzračnu obranu kako bi se adekvatno zaštitila od ruskih raketnih napada, iako u svojim arsenalima imaju više od 100 sustava Patriot, rekao je u srijedu ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u intervjuu za Reuters.
Kuleba je rekao da će na sastancima s kolegama iz NATO-a u Bruxellesu pokrenuti pitanje raketnog obrambenog sustava Patriot.
Izjave su uslijedile u trenutku kada je Rusija pojačala napade na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu, naglašavajući hitnu potrebu zemlje za zaštitom.
“Partneri su nam stavili na raspolaganje svoje različite sustave (zračne obrane), mi to cijenimo, ali to je jednostavno nedovoljno, s obzirom na razmjere rata”, rekao je Kuleba.
Rekao je da ukrajinski partneri imaju na raspolaganju više od 100 sustava Patriot, ali do sada nisu bili voljni dati Kijevu čak pet ili sedam — broj koji Kijev kaže je minimum potreban za pružanje značajne dodatne zaštite.
“Je li to tako velika stvar? Nije li moguće dati Ukrajini traženi minimum? – upita Kuleba.
Najbolji način zaštite europskih država
Rusija je samo u ožujku lansirala više od 3000 zračnih navođenih bombi, 600 dronova i 400 projektila na Ukrajinu, rekao je u srijedu predsjednik Volodimir Zelenski. Kuleba je rekao da su ruski napadi u ožujku uključivali 94 balističke rakete, koje su mnogo brže od krstarećih raketa koje se češće koriste i teže ih je oboriti.
„Hajde dečki. To nam se događa svaki dan”, rekao je Kuleba sažimajući poruku saveznicima Ukrajine. “I rješenje je tu. Samo je pitanje političke volje. Tako da netko mora donijeti odluku”, istaknuo je šef diplomacije iz Kijeva.
Kuleba je rekao da mu nije jasno zašto saveznici još nisu ponudili dodatne sustave Patriot, tim više što se partneri Kijeva ne suočavaju s prijetnjom s kojom se Ukrajina suočava svaki dan. Tvrdi da bi takva potpora pomogla poraziti Rusiju i spriječiti veći rat diljem Europe.
“Kada kažem da će Europa biti u ratu i da će rakete padati na Bruxelles i druge europske gradove, ne pretjerujem. Sve će se to dogoditi ako Ukrajina ne dobije rat protiv Rusije”, izjavio je.
“Dakle, najbolji način da spasite svoje sustave Patriot od presretanja projektila (iznad vaših zemalja) i svoje vojnike od smrti jest da ih pošaljete u Ukrajinu i date ukrajinskim vojnicima sve što im je potrebno”, ustvrdio je Kuleba.
NATO planovi
Kuleba je ove izjave dao u vrijeme kada su se ministri vanjskih poslova NATO-a sastali kako bi razgovarali o dugoročnom planiranju vojne potpore Ukrajini.
Upitan o prijedlogu šefa NATO-a Jensa Stoltenberga – koji uključuje plan za fond od 100 milijardi eura za Ukrajinu tijekom pet godina – Kuleba je rekao da pozdravlja potporu, ali bi trebala osigurati nova sredstva, a ne ponovno koristiti prethodne obveze.
Napomenuo je da je NATO imao poteškoća s prikupljanjem 500 milijuna eura za sveobuhvatni paket pomoći za reformu i opremanje ukrajinskih oružanih snaga, tako da bi povećanje pomoći na 20 milijardi godišnje bio “ogromni” napor.
Prema planovima o kojima se u srijedu razgovaralo u Bruxellesu, NATO bi preuzeo neke poslove koordinacije od koalicije predvođene SAD-om poznate kao Ramstein Group, što je djelomično namijenjeno zaštiti od bilo kakvog smanjenja potpore SAD-a ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, rečeno je diplomate citira Reuters.
Ali dužnosnici NATO-a kažu da nije jasno hoće li 100 milijardi eura biti prihvaćeno ili kako će se to financirati.
Po dolasku na pregovore, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock opisala je prijedlog kao “ispravan i važan”, rekavši da bi pomoć Ukrajini trebala biti isplaćena kroz “pouzdane i dugoročne strukture”.
Latvijski ministar vanjskih poslova Krisjanis Karins također je pozdravio prijedlog fonda od 100 milijardi eura, sugerirajući da bi doprinosi mogli biti postotak BDP-a svake članice.
No, kao znak da odluka neće biti laka, Mađarska je pokazala znakove skepticizma prema barem nekim elementima Stoltenbergova prijedloga.
Ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto čvrsto je izjavio da “Mađarska neće podržati nijedan prijedlog NATO-a koji bi mogao približiti savez ratu ili ga promijeniti iz obrambene u ofenzivnu koaliciju”, rekao je vladin glasnogovornik Zoltan Kovacs na X.
Pratite UŽIVO najnovija zbivanja rata u Ukrajini
