JERUZALEM — Uoči muslimanskog mjeseca posta ramazana, jeruzalemski stari grad nosi nekoliko uobičajenih obilježja svečanosti.
Gotovo polovica suvenirnica u obliku špilje zapečaćena je iza metalnih kapaka. Uske ulice koje vode prema džamiji Al-Aqsa, trećem najsvetijem mjestu islama, jezivo su prazne. Nema bajkovitih svjetala i svjetlećih lampiona koji bi obično visili iznad užurbanih vjernika.
Pripreme za ramazan u Jeruzalemu, duhovnom srcu izraelsko-palestinskog sukoba koji traje desetljećima, obustavljene su zbog rata Izraela i Hamasa u Gazi, koji traje već šesti mjesec. S više od 30.000 Palestinaca ubijenih u Gazi i stotinama tisuća koje gladuju, malo je mjesta za izražavanje radosti.
“Ovo će biti crni ramazan”, rekao je Abu Mousam Haddad ispred svog štanda s kavom u blizini Damascus Gate, jednog od glavnih ulaza u Stari grad.
Ali tijekom sljedećih nekoliko dana pozornost će se vjerojatno preusmjeriti s Gaze na Al-Aqsu, koja je u prošlosti bila česta žarišna točka brze eskalacije izraelsko-palestinskog nasilja.
Hamas, koji je svoj napad 7. listopada na južni Izrael prikazao kao bitku za muslimanska prava kod Al-Aqse, sada traži takvu erupciju u nadi da će angažirati izraelske snage na novim frontama i poboljšati svoj utjecaj u pregovorima o prekidu vatre u Gazi.
Militanti su pozvali Palestince diljem Izraela i okupirane Zapadne obale da dođu do džamije tijekom ramazana kako bi doveli u pitanje očekivana izraelska ograničenja bogoslužja i kretanja.
Iako su takva ograničenja često izazivala sukobe u prošlosti, nije jasno hoće li Palestinci riskirati sukobe u trenutnoj klimi u kojoj se izraelske snage snažno suzbijaju bilo kakve uočene prijetnje.
“Postoji veliki strah među ljudima kako će izgledati ramazan ove godine i kako će se izraelska policija ponašati u vezi s ulaskom i izlaskom… u grad”, rekao je Imad Mona, vlasnik knjižare izvan Starog grada.
Izrael je tijekom godina u različitim stupnjevima ograničio pristup Al-Aqsi, uključujući zabranu pristupa mladim muškarcima, navodeći sigurnosne razloge. Izraelska vlada iznijela je nekoliko detalja uoči ovogodišnjeg Ramazana, koji bi mogao započeti već u nedjelju navečer. No rečeno je da će nekim Palestincima sa Zapadne obale biti dopušteno moliti se u Al-Aqsi
U prošlosti su se izraelske snage koje su upadale u sveti kompleks sukobile s Palestincima koji su bacali kamenje i koji su se unutra zabarikadirali, ponekad prosvjedujući protiv izraelskih ograničenja pristupa. Takvi sukobi izazvali su eskalacije, uključujući Hamasovu raketnu vatru, koja je pokrenula kratki rat između Izraela i Hamasa 2021.
Kompleks je dugo bio duboko osporavan vjerski prostor, budući da se nalazi na Hramskom brdu, koje Židovi smatraju svojim najsvetijim mjestom. Nalazi se u istočnom Jeruzalemu, dijelu grada koji je Izrael okupirao tijekom Bliskoistočnog rata 1967. i kasnije anektirao. Palestinci ga žele učiniti glavnim gradom svoje buduće države.
Sjedinjene Države i drugi međunarodni posrednici tražili su prekid vatre u Gazi koji bi se poklopio s početkom Ramazana. Međutim, nije došlo do pomaka.
Izrael je i dalje predan nastavku svoje invazije i uništavanju Hamasa, koji je ubio oko 1200 ljudi u Izraelu i uzeo oko 250 talaca 7. listopada. Militantna skupina oslobodila je desetke talaca tijekom primirja u studenom, ali odbija pustiti još više bez jamstava o potpuni kraj neprijateljstava.
Većina vlasnika trgovina u Old Cityu odbila je podijeliti svoje mišljenje o nadolazećem ramazanu. Izrael je zatočio desetke Palestinaca zbog objava na društvenim mrežama o ratu u Gazi otkako je počeo.
Neki koji su govorili rekli su da je više izraelske policije raspoređeno u Starom gradu od listopada. Mladim palestinskim muškarcima redovito se zabranjuje ulazak u kompleks Al-Aqse na podnevni namaz petkom od početka rata, prema vlasnicima trgovina. To je potaknulo nagađanja o drugim mogućim ograničenjima. Izraelska policija nije odgovorila na zahtjeve za komentar.
Prema izraelskim medijima, vatreni ministar nacionalne sigurnosti zemlje, Itamar Ben Gvir, vršio je pritisak da se zadrže svi Palestinci sa Zapadne obale, kao i mladići koji su među više od 2 milijuna palestinskih građana Izraela. Njegov glasnogovornik nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Izraelsko vojno tijelo zaduženo za palestinska pitanja na Zapadnoj obali, poznato kao COGAT, priopćilo je u petak da će nekim muslimanima sa Zapadne obale biti dopušten ulazak s teritorija za ramazanske molitve, ali nije navelo detalje. Prošle godine stotine tisuća uspjelo je ući, većina žena, djece i starijih muškaraca.
Premijer Benjamin Netanyahu također je bio neodređen, rekavši samo da će sličan broj ljudi kao prošle godine biti dopušten za molitve u Al-Aqsi tijekom prvog tjedna ramazana. Rekao je da će se to ocjenjivati na tjednoj bazi tijekom cijelog mjeseca. Nikakvi daljnji detalji nisu objavljeni.
Prema neformalnom dogovoru od 1967., kompleksom upravlja muslimansko vjersko tijelo sa sjedištem u Jordanu poznato kao Waqf. Židovima je dopušteno posjetiti kompleks, ali ne i moliti se tamo. Sporazum je prekinut posljednjih godina jer su velike skupine Židova, uključujući tvrdokorne vjerske nacionaliste, redovito posjećivale. Neki među njima pokušali su moliti na tom mjestu.
U danima koji su prethodili ramazanu, Palestinci sa Zapadne obale nisu bili sigurni hoće li moći prisustvovati molitvama.
Općenito, Palestinci na tom području trebaju dozvolu za ulazak u istočni Jeruzalem, koji Izrael smatra dijelom svoje ujedinjene prijestolnice, iako njegovu aneksiju ne priznaje većina međunarodne zajednice. Od 7. listopada Izrael je Palestincima zabranio ulazak u Jeruzalem ili bilo koji dio Izraela.
“San je svakog Palestinca, muslimana i Arapa moliti se u džamiji Al-Aqsa” tijekom ramazana, rekao je Akram al Baghdadi, stanovnik Ramallaha koji ima proširenu obitelj raštrkanu po Zapadnoj obali i Gazi.
Sveti mjesec također prijeti povećanjem podjela unutar izraelske neposlušne vlade, s ministrima koji su već podijeljeni oko toga kako voditi rat u Gazi.
U objavi na X, Ben Gvir osudio je Netanyahuovu odluku da dopusti Palestincima pristup Al-Aqsi za ramazanske molitve. Napisao je da “Hamasovo slavlje na Brdu hrama” nije jednako “potpunoj pobjedi”, referirajući se na Netanyahuov ratni poklič.
Ben Gvir, koji je nekoliko puta posjetio kompleks Al-Aqse, također je glasni protivnik bilo kakvog dogovora o prekidu vatre s Hamasom. Više je puta pozivao na uklanjanje Palestinaca iz Gaze i uspostavu izraelskih naselja — ideje kojima se većina članova kabineta protivi.
Mjeseci sukoba i napetosti također su donijeli ekonomske poteškoće, s nedostatkom turista i Palestinaca koji kupuju u Starom gradu.
“Nije samo moja trgovina pogođena, već i svi ovdašnji trgovci”, rekao je Jihad Abu Salih, trgovac slatkišima i kolačima iz grada. “Tužno je.”
___
Novinar Associated Pressa Mahmoud Illean iz Jeruzalema pridonio je ovom izvješću.
