Besplatno otključajte Editor’s Digest
Roula Khalaf, urednica FT-a, bira svoje omiljene priče u ovom tjednom biltenu.
Turska središnja banka iznenadila je u četvrtak ekonomiste i ulagače velikim porastom kamata dok kreatori politike nastoje smiriti neumjerenu inflaciju i zaustaviti ubrzani bijeg kapitala među lokalnim štedišama.
Središnja banka povećala je svoju glavnu kamatnu stopu za 5 postotnih bodova na 50 posto. Većina ekonomista očekivala je da će zadržati stope stabilnima uoči lokalnih izbora 31. ožujka, prema anketi koju je proveo Reuters.
Kreatori politike naveli su “pogoršanje izgleda inflacije”, dodajući da će se “čvrsto monetarno stajalište zadržati sve dok se ne primijeti značajan i održiv pad temeljnog trenda mjesečne inflacije”.
Odluka, koja dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je guverner Fatih Karahan naznačio da je središnja banka vjerojatno završila svoj ciklus povećanja kamata, naglašava stupanj do kojeg se gospodarska situacija u Hrvatskoj pogoršala ove godine unatoč sveobuhvatnoj reviziji politike koja je započela u lipnju.
Središnji dio novog programa bio je preokret politike niskih stopa koju je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan provodio godinama i koja je izazvala nevjerojatnu inflaciju. Središnja banka povećala je stope za 41,5 postotnih bodova od Erdoğanova ponovnog izbora u svibnju prošle godine.
Ali drugi čimbenici, uključujući ovogodišnje povećanje minimalne plaće od 49 posto, što se naširoko smatra uoči ovogodišnjih izbora, i sve veći troškovi uvozne robe uzrokovani padom, središnjoj su banci učinili izazovom kontroliranje inflacije.
Ulagači su u velikoj mjeri pozdravili novi ekonomski program, koji je zaslužan za odvođenje Turske od potencijalne krize bilance plaćanja ili čak nametanja kapitalnih kontrola.
Međutim, mnogi su i dalje zabrinuti jesu li kreatori politike odmakli brzo ili dovoljno daleko da dobiju bitku protiv inflacije – što je potaknulo ponovnu zabrinutost jer su se neki podaci ove godine pogoršali.
Potrošačke cijene porasle su 4,5 posto u veljači u odnosu na samo siječanj, čime je godišnja stopa rasta dosegla 67 posto. Središnja banka predviđa da će inflacija porasti prema 80 posto do ljeta – blizu svojeg nedavnog vrhunca od 85,5 posto 2022. – prije nego što padne na 36 posto do kraja godine.
“Odluka da se tako brzo odgovori na nedavne visoke brojke inflacije i povećanja stopa prije lokalnih izbora očito je vrlo ohrabrujući signal za promjenu politike i trebala bi pomoći u održavanju povjerenja ulagača”, rekao je Liam Peach iz Capital Economicsa, koji očekuje daljnje povećati sljedeći mjesec.
Turska lira porasla je u odnosu na dolar nakon odluke, ostavljajući valutu u porastu od 0,7 posto na 31,92 TL u trgovanju u Londonu. Obveznice zemlje denominirane u dolarima također su porasle u cijeni, dok su troškovi zaštite od neplaćanja duga pali.
Porast tečaja od četvrtka pomoći će premostiti veliki jaz između stope inflacije i kamata koje turske štediše mogu zaraditi držeći lire na svom bankovnom računu, što ih je natjeralo da požure pronaći alternative, poput stranih valuta i dionica.
Ukupan iznos koji turski rezidenti drže u deviznim bankovnim depozitima porastao je za oko 6 milijardi dolara ove godine na 128 milijardi dolara, prema državnom nadzornom tijelu za bankarstvo. Lira je pala 8 posto u odnosu na dolar od početka 2024. bez obzira na rast u četvrtak.
Štediše su također bile zabrinute da će središnja banka, za koju mnogi ekonomisti vjeruju da je održavala stabilne gubitke lire posljednjih mjeseci, dopustiti da ona slobodnije padne nakon lokalnih izbora 31. ožujka.
Ratna škrinja središnje banke u stranoj valuti, koja je bila ponovno napunjena otkako je prošlog ljeta započela gospodarska revizija, ponovno se počela smanjivati jer su se štediše borile za kupnju dolara i eura.
Neto strana imovina, ključna zamjena za devizne rezerve Turske, pala je ovog tjedna na 7,2 milijarde dolara sa 30,8 milijardi dolara u prosincu, prema izračunima Financial Timesa na temelju podataka središnje banke.
Hakan Kara, bivši glavni ekonomist u turskoj središnjoj banci, upitao je zašto kreatori politike nisu ranije signalizirali da planiraju povećati kamatne stope, budući da bi to zaustavilo odljev pričuva. No rekao je da je odluka “dobrodošao potez” i “definitivno će pomoći da se zaustavi pad vjerodostojnosti središnje banke”.
