Prema KSH-ovoj slici stanja, lani je u dobi od 65 do 74 godine radilo gotovo 115.000 ljudi, dok ih je 2010. bilo jedva 28.000. Broj zaposlenih umirovljenika u dobnoj skupini od 65 do 74 godine tako se više od četiri puta povećao. No, jesu li to dobre vijesti za one koji su uključeni ili bolje rečeno loše?
U RTL Doručku András Farkas stručnjak za mirovine rekao je u vezi s zapošljavanjem uz mirovinu,
- mnoge zbog niske mirovine tjera da rade u godinama svoje mirovine,
- drugi – liječnici, učitelji – toliko su potrebni da ne mogu dopustiti da se povuku,
- a neki ljudi smatraju da oni koji rade duže žive dulje.
Prema riječima stručnjaka za mirovine, koji god razlog bio, činjenica je da prema KSH-u danas u Mađarskoj radi 115.000 umirovljenika, što je tri puta više nego 2010. godine. Prema njegovim riječima, nema ništa strašno u tome što i umirovljenici rade i ne žele samo sjediti kod kuće. Spomenuo je kako u Danskoj, primjerice, gotovo svi rade do 70. godine jer žele raditi. Naravno, da bi umirovljenik mogao raditi mora biti i zdrav. No nama Mađarima ne ide baš najbolje što se tiče očekivanog životnog vijeka što se tiče zdravlja, imamo još 4,5-5 godina nakon 65. godine, dodao je. Dotaknuo se i nevidljivog posla koji, primjerice, bake i djedovi obavljaju u obitelji, no to se ne vidi u statistici. Kada bi se i to uključilo u statistiku, broj zaposlenih umirovljenika bio bi puno veći.
Nedavne brojke komentirao je gost ATV Starta, mirovinski stručnjak Bankmonitora, Süle-Szigeti Bulcsú koji također smatra pozitivnim pomakom to što je sve više radno sposobnih umirovljenika. Po njegovom mišljenju, to je dobro za gospodarstvo i prihodovnu situaciju umirovljenika. U emisiji je spomenuto i da postoje ljudi koji to vide drugačije – mnogi umirovljenici to mogu doživjeti kao prisilu da unatoč tome što su cijeli život radili i uplaćivali doprinose, ipak ne mogu prestati jer im je mirovina mala.
Stručnjak je također priznao da financijska situacija umirovljenika u društvu nije baš povoljna – prosječna državna mirovina (231.000 HUF) jedva prelazi polovicu nacionalnog prosjeka plaće (416.600 HUF). No, 90 posto starijih mora živjeti od državne mirovine. Napomenuo je da bi 2023. godine, prema njegovoj procjeni, egzistencijalni minimum za jednočlano umirovljeničko kućanstvo iznosio 160.000 forinti. Dodao je da prošle godine 900.000 ljudi nije dosegnulo 160.000 forinti ako uračunamo i 13. mjesečnu mirovinu, 700.000 ljudi živjelo je s manje od 160.000 forinti.
Temu je elaborirao i Népszava, kako su napisali, Vlada je ponosna na to, a prema njima, zahvaljujući “politici koja potiče zapošljavanje” 10 od 100 ljudi u dobnoj skupini od 65 do 74 godine radi u dodatak njihovoj mirovini.
