TALLINN, Estonija — Očekuje se da će ruski predsjednik Vladimir Putin osigurati svoj peti mandat na vlasti ovog mjeseca nakon smrti oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog u zatvoru, što je uništilo kritičare Kremlja i potaknulo zabrinutost za sigurnost drugih zatvorenih disidenata.
Putin je prešao put od toleriranja neslaganja do potiskivanja svakoga tko mu se usudi izazvati tijekom svoje 24-godišnje vladavine. Tijekom prošlog desetljeća njegova je vlada ograničila slobodu govora i okupljanja, ciljala na ljude koje se smatralo prijetnjama Kremlju i ograničila pristup mnogim neovisnim novinskim kućama.
Većina oporbenih političara je u zatvoru ili egzilu, a 71-godišnji ruski čelnik suočava se samo s simboličnim kandidatima.
Neki od istaknutih disidenata koji su danas u zatvoru su:
Istaknuti oporbeni lik, Vladimir Kara-Murza osuđen je za izdaju u travnju 2023. i izrečena mu je najteža kazna za kritičara Kremlja u modernoj Rusiji.
Optužbe protiv Kara-Murze, koji je iza rešetaka od uhićenja 2022., proizlaze iz govora te godine u Zastupničkom domu u Arizoni, gdje je osudio rusku invaziju na Ukrajinu.
Ova 42-godišnja politička aktivistica, koja je započela kao novinarka, bila je suradnica ruskog oporbenog čelnika i žestokog Putinovog kritičara Borisa Njemcova, koji je ubijen u atentatu u blizini Kremlja 2015. godine.
U 2011. i 2012. Kara-Murza i Njemcov lobirali su za usvajanje Zakona Magnitskog u Sjedinjenim Državama. Zakon je bio odgovor na smrt u zatvoru ruskog odvjetnika Sergeja Magnitskog, koji je razotkrio shemu porezne prijevare. Zakon je omogućio Washingtonu da nametne sankcije Rusima za koje se smatra da krše ljudska prava.
Kara-Murza je dva puta preživio trovanja za koja je okrivio ruske vlasti. Odbacio je optužbe protiv sebe kao kaznu za suprotstavljanje Putinu i usporedio postupak s revijalnim suđenjima za vrijeme sovjetskog diktatora Josefa Staljina.
Kara-Murza od rujna 2023. služi kaznu u samici u sibirskom gradu Omsku. U siječnju je premješten u drugu kaznionicu u gradu i ponovno u samicu. Taj se potez naširoko smatra pokušajem pritiska na čovjeka koji je, čak i iza rešetaka, ostao glasni kritičar Kremlja i njegova rata u Ukrajini.
Jedan od rijetkih poznatih kritičara Kremlja koji je ostao u Rusiji nakon početka rata, Ilya Yashin (40), uhićen je u lipnju 2022. dok je šetao moskovskim parkom. Osuđen je na 8 i pol godina zatvora nakon što je osuđen za širenje lažnih informacija o ruskim vojnicima.
Optužba je proizašla iz prijenosa uživo na YouTubeu u kojem je govorio o ubijenim civilima u kijevskom predgrađu Bucha. Nakon što su se ruske snage povukle s tog područja u ožujku 2022., pronađeno je na stotine leševa, neki sa zavezanim rukama i upucani iz neposredne blizine.
Jašin, član moskovskog općinskog vijeća, bio je glasni saveznik Navaljnog i bliski suradnik Nemcova. On služi kaznu u zapadnoj ruskoj regiji Smolensk.
Njegova oštra kazna nije ušutkala Jašinovo oštro kritiziranje Kremlja. Yashinovi suradnici redovito ažuriraju njegove stranice na društvenim mrežama porukama koje prenosi iz zatvora. Njegov YouTube kanal ima preko 1,5 milijuna pretplatnika.
“Do sada me vlasti nisu uspjele ušutkati”, rekao je u pismu iz zatvora za Associated Press u rujnu 2022.
Andrej Pivovarov (42) bio je na čelu oporbene skupine Otvorena Rusija, koju su vlasti proglasile “nepoželjnom” organizacijom prije nego što je raspuštena 2021. Nekoliko dana kasnije, dok je pokušavao napustiti zemlju, Pivovarov je izvučen iz aviona koji je trebao poletjeti iz St. Peterburg za Varšavu.
Vlasti su ga optužile da provodi aktivnosti “nepoćudne organizacije”. Optužbe je odbacio kao politički motivirane i vođene svojim planovima da se kandidira za saborskog zastupnika na izborima 2021. godine. Dok je bio u istražnom zatvoru, ipak je uspio voditi kampanju, ali nije ušao na izbore. U srpnju 2022., kada je rat u Ukrajini bio u punom jeku, Pivovarov je osuđen na četiri godine zatvora.
U pisanom intervjuu koji je vodio dok je bio iza rešetaka u prosincu 2022., Pivovarov je za AP rekao da njegova kazna nije bila iznenađenje.
“Do ljeta 2022. političko polje je potpuno pročišćeno. Oni koji nisu otišli završili su iza rešetaka kao i ja”, napisao je Pivovarov.
On služi kaznu u izolaciji u udaljenoj kaznenoj koloniji u ruskoj sjeverozapadnoj regiji Karelija.
Lilia Chanysheva, 42-godišnja bivša voditeljica ureda Alekseja Navaljnog u ruskoj regiji Baškortostan, uhićena je u studenom 2021. Sudska presuda nekoliko mjeseci ranije označila je Navaljnijevu Zakladu za borbu protiv korupcije i njezine regionalne urede kao “ekstremističke organizacije”.
Nakon suđenja iza zatvorenih vrata, Chanysheva je u lipnju 2023. osuđena na 7 i pol godina zatvora nakon što je proglašena krivom za pozivanje na ekstremizam, formiranje ekstremističke skupine i osnivanje organizacije koja krši prava. Također je kažnjena sa 400.000 rubalja (oko 4.700 dolara).
Chanysheva odbacuje optužbe kao politički motivirane. Ruski mediji izvijestili su ovog tjedna da vlasti sada traže strožu kaznu od 10 godina za bivšeg aktivista.
Veterana borca za ljudska prava Olega Orlova osudio je moskovski sud zbog “opetovanog diskreditiranja” ruske vojske i osudio ga na 2 i pol godine zatvora u veljači.
70-godišnji supredsjedatelj Nobelovom nagradom za mir dobitnik grupe za ljudska prava Memorial optužen je zbog članka koji je napisao osuđujući ruski rat u Ukrajini.
Godine 1995., kada su čečenski pobunjenici u gradu Budjonovsku uzeli tisuće ljudi kao taoce u bolnici, Orlov je bio među aktivistima za ljudska prava koji su se ponudili kao taoci u zamjenu za oslobađanje civila.
Orlov je osuđen i osuđen na novčanu kaznu od 150.000 rubalja (oko 1.500 dolara u to vrijeme) u listopadu 2023., znatno manje od dugotrajnih zatvorskih kazni koje su neki drugi Rusi dobili zbog kritiziranja rata. Naglašavajući Putinovu nisku toleranciju na kritike invazije na Ukrajinu, tužiteljstvo se žalilo na kaznu i tražilo strožu kaznu.
U priopćenju, Memorial je Orlovljevu rečenicu nazvao “pokušajem da se uguši glas pokreta za ljudska prava u Rusiji i bilo kakva kritika države”.
Aleksej Gorinov, član moskovskog gradskog vijeća, bio je prva osoba koja je osuđena na zatvorsku kaznu prema zakonu koji kažnjava širenje “lažnih informacija” o ruskoj vojsci nakon invazije na Ukrajinu.
Uhićen je u travnju 2022. nakon što je na sjednici općinskog vijeća kritizirao rat. Videozapis na YouTubeu pokazao je kako izražava skepticizam u pogledu održavanja planiranog dječjeg likovnog natjecanja u svojoj izbornoj jedinici dok u Ukrajini “svakodnevna djeca umiru”. Osuđen je na sedam godina zatvora.
Duga kazna za aktivisticu niskog profila šokirala je mnoge. U pisanim komentarima za AP iza rešetaka u ožujku 2023., Gorinov (62) je rekao da su “vlasti trebale primjer koji bi mogle pokazati drugima (od) obične osobe, a ne javne osobe.”
Gorinov ima kroničnu respiratornu bolest i prije nego što je zatvoren, uklonjen mu je dio pluća. Zdravlje mu se pogoršalo tijekom šest tjedana u samici u kaznenoj koloniji u regiji Vladimir istočno od Moskve. Još uvijek se oporavlja.
