RIM — Raste pritisak na vlasti u Italiji da zatvore zloglasni rimski centar za migrante u kojem se prošlog mjeseca navodno objesio 19-godišnji Gvinejac. Gostujući oporbeni senatori osudili su “nedostojanstvene” uvjete za ljude kojima je naređeno da napuste Italiju, ali čekaju repatrijaciju.
Grupe za ljudska prava dugo su kritizirale 10 talijanskih centara za repatrijaciju migranata. Opisuju ih kao crne rupe kršenja ljudskih prava u kojima se nedokumentirani migranti zapravo mjesecima drže bez optužbi u uvjetima gorim od zatvora.
Centri bi trebali biti privremeni objekti za zadržavanje migranata čiji zahtjevi za azil nisu uspjeli ili stranaca kojima je naređeno protjerivanje iz kaznenih ili drugih razloga dok se ne završi papirologija za njihovo slanje kući.
Ali zbog birokratskih kašnjenja i nedostatka sporazuma o repatrijaciji sa zemljama podrijetla, samo oko polovica pritvorenika zapravo se šalje natrag i centri na kraju djeluju kao de facto zatvori, ali bez zatvorske rehabilitacije, obrazovne ili odgovarajuće medicinske ustanove, grupe za ljudska prava reći.
Desničarska vlada premijerke Giorgie Meloni branila je korištenje centara i čak pozvala na njihovo proširenje kao nužnu komponentu šire strategije za upravljanje talijanskim migracijskim tokovima. Njezina je vlada produljila vrijeme u kojem se migranti mogu zadržati na 18 mjeseci kao dio strategije odvraćanja kako bi potencijalne izbjeglice i njihove trgovce uvjerila da ostanu kod kuće.
Radicali Roma, udruga povezana s Talijanskom radikalnom strankom, pokrenula je u petak internetsku peticiju pozivajući gradonačelnika lijevog centra Roberta Gualtierija da zatvori rimski centar za repatrijaciju u Ponte Galeriji, navodeći ponovljene epizode nasilja, samoubojstva i prosvjede očajnih zatvorenika.
Prošli mjesec tijelo Ousmanea Sylle pronađeno je u centru nakon što se očito objesio. Naređeno mu je protjerivanje iz zemlje, ali Italija nema sporazum o repatrijaciji s njegovom rodnom Gvinejom. Nakon što je njegovo tijelo otkriveno, zatočenici su zapalili madrace i bacali predmete na osoblje za provođenje zakona, što je dovelo do 14 uhićenja. Centar ima maksimalan kapacitet od 125 osoba.
Posljednjih dana još se šest migranata pokušalo ubiti u istom objektu, rekao je Marco Stufano, šef ureda rimskog prefekta. Jedan je ostao hospitaliziran, dvoje je vraćeno u centar, a troje je prebačeno u druge ustanove jer se smatra da su njihovi uvjeti “nespojivi” s pritvorom u Ponte Galeriji, rekao je.
Prošlog mjeseca gradska skupština Rima pozvala je Gualtierija da pokrene “hitne” pregovore s vladinim vlastima o zatvaranju Ponte Galerije, s obzirom na “ozbiljna kršenja ljudskih prava ljudi koji su ondje zatočeni”.
Čak se i talijanski nacionalni jamac za prava zatvorenika, Mauro Palma, izjasnio nakon posjeta centru u prosincu. U pismima rimskom prefektu i šefu policije, Palma je osudio nedostatak nadzora u centru, rekavši da svaka ustanova koja lišava ljude slobode mora imati funkcionalan sustav registracije kritičnih događaja i medicinskih intervencija za nasilje koje rezultira ozljedama, neredima i pokušajima bjekstva kako bi se osiguralo poštovanje osnovnih prava pritvorenika.
Ovog su tjedna tri oporbena senatora posjetila centar i izašla zapanjena onim što su vidjela.
“Ovo mjesto je gore od kaznionice”, rekao je senator Ivan Scalfarotto, iz stranke Italy Alive. “Prostorije u kojima žive su apsolutno nevidljive, toaleti su ispod svakog ljudskog standarda. Unutar ovog mjesta ljudi cijeli dan ništa ne rade, nema rada, obuke, obrazovanja, nečega što je inače predviđeno u svim našim kaznionicama. Ljudi su ovdje držani bez ikakve nade.”
Senator Walter Verini, iz oporbene Demokratske stranke, rekao je da dok kritike centara traju godinama, nove vladine odredbe koje dopuštaju pritvor do 18 mjeseci zahtijevaju hitno djelovanje.
“Moramo se boriti jer je to nešto nedostojno jedne civilizirane i demokratske zemlje”, rekao je.
Ministar unutarnjih poslova Matteo Piatedosi opisao je širenje mreže centara za repatrijaciju kao “temeljni” element u ukupnoj vladinoj migracijskoj strategiji i rekao da su teški uvjeti u njima rezultat nereda i vandalizma zatvorenika.
Na nedavnom brifingu za novinare, rekao je da je 50% zatočenika vraćeno u domovinu, da je do sada ove godine došlo do povećanja od 20%-30% u repatrijacijama u usporedbi s prethodnom godinom, te da očekuje da će brojke rasti.
No stvarni broj repatrijacija među najnižima je u Europi, s prosječno 3000 ljudi vraćenih svake godine od više od 150 000 dolazaka 2023. i više od 105 000 2022.
“Nema perspektive uskraćivanja bilo kakvih ljudskih prava, ali u tim centrima su ljudi koji – nakon dugog procesa provjere nepravilnosti u njihovim boravišnim dozvolama – predstavljaju uvjete opasnosti koje su potvrdile pravosudne vlasti”, rekao je.
___
Autorica Associated Pressa Nicole Winfield iz Rima pridonijela je ovom izvješću.
___
Pratite AP-ovo izvještavanje o pitanjima migracije na
