Zabrana prodaje automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem odnosi se i na teretni promet.
Prijevoznici tereta sve više koriste električne kamione. O tome obavještava Slovačka udruga za elektromobilnost. Zabrana prodaje novih motora s unutarnjim izgaranjem u Europskoj uniji 2035. godine odnosi se i na teretni promet. Prijevoznici traže alternative.
Europska unija je prošle godine objavila statistiku emisija iz prometa. Oni pokazuju da gotovo četrdeset posto ispušnih plinova dolazi iz teretnog prometa.
“Odgovor je uvođenje električnih kamiona na ceste. Započelo je prošle godine i nastavlja se vrlo intenzivno u mnogim zemljama“, objasnio je direktor Slovačke udruge za elektromobilnost Patrik Križanský.
Godine 2035. u Europskoj uniji trebala bi stupiti na snagu zabrana prodaje automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem. “Europska unija je prihvatila da teretni promet bude električni. Prilikom prihvaćanja nitko nije uzeo u obzir da je takav električni traktor tri puta skuplji i teži od dizel traktora“, rekao je Andrej Lasz, glavni tajnik Udruge industrijskih sindikata i prometa.
Jedan od velikih problema za električni teretni promet u Slovačkoj je nedostatak stanica za punjenje.
“Infrastruktura za kamione se tek počinje graditi. Treba imati na umu da će u sljedećih nekoliko godina to uglavnom biti infrastruktura nejavne prirode u skladištima i logističkim centrima”, dodao je Križanský.
O prijelazu na elektromobilnost u kamionskom prijevozu govorio je urednik Oliver Remiaš:
Vlakovi su alternativa
Vlakovi su alternativa cestovnom prijevozu tereta. Manje zagađuju atmosferu, u usporedbi s kamionima, potrebno im je manje osoblja. Patrik Benka iz Udruge željezničkih prijevoznika kaže da su teretni vlakovi oko sedam puta učinkovitiji od kamiona. S druge strane, skuplji su.
Prijevoz poluprikolice teške 25 tona iz istočne Slovačke, primjerice od Bardejova do Duisburga u Njemačkoj, što je oko 1200 kilometara, takav prijevoz, koji se odvija samo cestovnim putem, jeftiniji je oko 300 eura”, pojasnio je Benka.
Željeznički promet otežava i zapuštena infrastruktura. “Investicijski dug željezničke infrastrukture doseže gotovo milijardu kuna. Nećemo to moći eliminirati u nadolazećim mjesecima ili godinama”, rekla je Petra Poláčiková, glasnogovornica Ministarstva prometa.
Patrik Benka dodaje kako značajan pritisak na državu u području upravljanja željezničkom infrastrukturom mogu izvršiti veliki strani investitori koji bi koristili ovu vrstu prijevoza.
