Ministar riznicepredsjednik Basic Finns Riikka Purra kaže U intervjuu za Ilta-Sanomida vlada može smanjiti i mirovine.
“Moguće je da će doći do rezanja mirovina. Vlada ih još nije dirala. Usmjeravanje rezova na najmanje mirovine uopće nema smisla”, rekao je Purra u intervjuu u četvrtak.
Ne precizira gdje bi Vlada mogla rezati.
HS je izvijestio 2. veljače da Vlada razmišlja io štednji mirovine.
moguće o rezanju mirovina upravo se raspravlja u radnoj skupini koja traži korekciju javnih financija od oko tri milijarde eura.
Vlada donosi odluke sredinom travnja u takozvanoj okvirnoj krizi, gdje se raspravlja o budućim rashodima i prihodima Vlade.
Izvori HS-a u veljači su rekli da se sada mora razmišljati o mirovinama, unatoč činjenici da su vladajuće stranke obećale da neće rezati mirovine na parlamentarnim izborima.
Ministarstvo financija predlagalo je i sigurno će i dalje predlagati smanjenje mirovina.
O mirovinama postoje mnoge poteškoće u štednji.
Prvo, stariji su građani rastuća i utjecajna skupina, jer su aktivni birači. Bez umirovljenika stranka ne može u vladu.
Drugo, sposobnost države da intervenira u mirovinama je ograničena ili barem teška, budući da strukovnim mirovinama uglavnom upravljaju najveći uplatitelji strukovnih mirovina, tj. zaposlenici i poslodavci zajedno.
Trenutno vlada i organizacije tržišta rada pregovaraju o razvoju mirovinskog sustava. Vlada je zadala da će reforma poboljšati javne financije za oko milijardu eura.
S druge strane pregovaračkog stola su povjerenici nadničara, koji su ionako iznervirani iz drugih razloga Petteri Orpon (kok) vladinim odlukama.
Teško da vlada želi uništiti pregovore o mirovinama oštrim rezovima mirovina.
država umjesto toga isplaćuje, među ostalim, nacionalne mirovine.
Moguće smanjenje moglo bi ciljati na povećanje indeksa nacionalnih mirovina, odnosno povećanja koja se isplaćuju u skladu s rastom cijena. Između ostalog Juha Sipilä U njih je intervenirala (središnja) vlast.
u Finskoj zakonske mirovine dijele se na profesionalnu mirovinu, nacionalnu mirovinu i zajamčenu mirovinu.
Mirovina onih s prosječnim radnim stažem sastoji se od profesionalne mirovine.
Nacionalna mirovina i zajamčena mirovina osiguravaju sigurnost dobi za umirovljenje ako je akumulirana mala ili nikakva mirovina povezana s radom.
Ima dosta ljudi koji primaju samo nacionalnu i zajamčenu mirovinu, ali nemali broj prima i mirovinu po zaradi i nacionalnu i zajamčenu mirovinu.
Rez bi se mogao napraviti, primjerice, tako da se režu indeksi povećanja nacionalne mirovine, ali ne i zajamčene mirovine.
Mirovine dio su javnog gospodarstva, koje se također nastoji uravnotežiti, dakle ne samo državnog gospodarstva.
Država je iz godine u godinu sve veći financijer mirovina. U 2022. godini država je isplatila 6,6 milijardi eura mirovina.
Država plaća mirovinsko osiguranje, nacionalnu mirovinu i zajamčenu mirovinu za državne službenike te sudjeluje u financiranju mirovina samostalnih djelatnosti (YEL), mirovina poljoprivrednih poduzetnika (MYEL) i mirovina pomoraca (MEL).
Vlada je već izvršila ili provodi prilagodbe državnog gospodarstva vrijedne šest milijardi eura, od čega su oko četiri milijarde eura rezovi javne potrošnje.
