Sve više istraživanja pokazuje da postoji jaka veza između onoga što jedemo i našeg mentalnog zdravlja. Studije potvrđuju da zdrava prehrana bogata cjelovitim namirnicama poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i kvalitetnih proteina može spriječiti ili čak liječiti depresiju.
U današnjem stresnom i ubrzanom načinu života tražimo sve moguće načine kako poboljšati svoje raspoloženje i privući više sreće u svoj život. Jedan od temeljnih gradivnih blokova koji mogu značajno utjecati na naše mentalno i tjelesno zdravlje nedvojbeno je prehrana.
Nije tajna da nas zdrava hrana može učiniti sretnijima, no kako to točno djeluje i što bismo trebali jesti da bismo se osjećali bolje?
Pogledajte video iz YouTube kreacije Reason in the Oven: Food and Happiness – Kako hranom dugoročno poboljšati raspoloženje?
Izvor: Youtube
Znanstveni pogled na odnos između hrane i raspoloženja
Istraživanja pokazuju da zdrava prehrana ima izravan utjecaj na naše mentalno zdravlje. Depresija može imati mnoge uzroke – genetske, potaknute određenim događajem, određenim okolnostima ili stilom života.
U budućnosti bi moglo biti zanimljivo vidjeti kako se klasične terapije kombiniraju s nutricionističkim savjetovanjem. Zamislite da odete nutricionistu umjesto da samo posjetite terapeuta. Razlog? Naše mentalno blagostanje usko je povezano s onim što jedemo. Kako istraživanja pokazuju, pravilna prehrana može imati iznenađujuće snažan učinak na naše raspoloženje i cjelokupno mentalno zdravlje.
Stoga se može dogoditi da savjetovanjem s nutricionistom dobijemo još jedno sredstvo za borbu protiv depresije ili anksioznosti. Ne radi se samo o tabletama ili terapijskim seansama, radi se o pronalaženju sklada u našim životima i pravilna prehrana je njegova osnova. Ova pristupačna i holistička briga za naše zdravlje može dovesti do dubljeg razumijevanja toga kako su tijelo i um povezani i kako možemo podržati svoju dobrobit iz više kutova.
Zdrava prehrana, bogata voćem, povrćem, proizvodima od cjelovitih žitarica, neprerađenim bjelančevinama, odavno se smatra najboljim izborom naše svakodnevne prehrane. Međutim, tek u posljednjih desetak godina istraživanja su počela pokazivati da zdrava prehrana utječe ne samo na naše tjelesno već i na mentalno zdravlje.
Naprotiv, nezdrava prehrana, bogata transmasnoćama, šećerom i prerađenom hranom, povećava rizik od depresije, osobito kod djece i adolescenata, jer mozak ostaje lišen potrebnih hranjivih tvari, a u crijevima se stvaraju loše bakterije koje utječu na naše mentalno i tjelesno zdravlje.
Što jesti za bolje raspoloženje?
Na temelju istraživanja preporuča se mediteranska prehrana koja uključuje voće, povrće, ekstra djevičansko maslinovo ulje, jogurt i sir, orašaste plodove, cjelovite žitarice, plodove mora i crveno meso te izbjegavanje pržene i prerađene hrane. Takva prehrana daje mozgu potrebne hranjive tvari i podržava dobre bakterije u crijevima.
Primjeri namirnica koje poboljšavaju raspoloženje
– Smoothie od voća i povrća: Kombinacija voća i povrća u smoothieju izvrsna je za poboljšanje raspoloženja i daje energiju za cijeli dan.
– Losos na žaru s kvinojom i povrćem: Losos je bogat omega-3 masnim kiselinama koje su korisne za mozak, dok kvinoja i povrće opskrbljuju tijelo vlaknima i drugim važnim nutrijentima.
– Orašasti plodovi i sjemenke: Kao međuobrok između obroka izvrstan su izbor za obnavljanje energije i poboljšanje raspoloženja zahvaljujući sadržaju zdravih masti, proteina i vlakana.
– Kruh od cjelovitog zrna s avokadom i jajetom: Ova hrana sadrži složene ugljikohidrate, zdrave masti i bjelančevine kako bi vaš šećer u krvi bio stabilan i osjećali se dobro tijekom dana.
Zatvoriti
Najviše vitamina D sadrži masna riba, poput lososa.
Odnos crijeva i mozga
Dr. Natasha Campbell-McBride u svojoj knjizi “GAPS Therapy Protocol” (knjiga o odnosu između crijeva i mozga te mogućnosti ispravljanja nastale neravnoteže) iznosi uvjerljiv argument o dubokoj povezanosti zdravlja naših crijeva i naše psihe. .
Prema njezinim riječima, disfunkcija crijevnog mikrobioma, koja je posljedica suvremenih prehrambenih navika i načina života, može biti u pozadini niza psihičkih i neuroloških stanja, od autizma do depresije.
Campbell-McBride kaže da se ponovnim uspostavljanjem zdravlja crijeva kroz specifičnu prehranu koja izbjegava proupalne namirnice i potiče rast korisne crijevne flore, poboljšanja mogu postići ne samo u mentalnom nego iu cjelokupnom fizičkom zdravlju.
Njezin rad naglašava da crijeva nisu samo probavni organ, već ključni čimbenik u našem cjelokupnom blagostanju i imaju izravan učinak na funkcioniranje mozga i naš mentalni sklop.
Prehrana igra ključnu ulogu ne samo u tjelesnom nego i u mentalnom zdravlju. Uključivanjem zdrave hrane u našu prehranu ne samo da možemo poboljšati svoje raspoloženje i privući sreću, već i poboljšati svoje cjelokupno zdravlje i dobrobit.
Važno je zapamtiti da promjena prehrambenih navika ne zahtijeva radikalne pristupe, već postupno uvođenje zdravih namirnica koje volimo i koje su dobre za nas.
Izvor: forbes.com
