Zemlje G7 koje su se sastale u Italiji odlučile su u utorak postupno ukinuti elektrane na ugljen bez uređaja za hvatanje ugljika do 2035., što je važan korak prema prestanku korištenja fosilnih goriva, javlja radio Rador Romania pozivajući se na France 24.
Rudar u rudniku ugljenaFoto: Roger Tiley / Alamy / Profimedia Images
Ugljen je fosilno gorivo koje najviše zagađuje okoliš, a aktivisti za zaštitu okoliša pozvali su G7 – koji uključuje Italiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Japan, Britaniju i SAD – da daju primjer.
G7 se stoga složio “postupno ukinuti trenutnu proizvodnju električne energije iz ugljena u (svojim) energetskim sustavima u prvoj polovici 2030-ih ili prema vremenskom rasporedu kompatibilnom s održavanjem porasta temperature na 1,5 °C, u skladu s putanjama ugljične neutralnosti”, zemlje članice objavile su u priopćenju za javnost, na kraju sastanka ministara okoliša i energetike G7 u Torinu (sjever).
Neke zemlje, poput Francuske, zalažu se da G7 postupno ukine ugljen do 2030., ali posebno Japan, gdje trećina električne energije dolazi iz ugljena, oklijevao je postaviti rok.
Sastanak u Torinu bio je prvi veliki politički sastanak o klimi od COP28, održanog prošlog prosinca u Dubaiju, gdje se svijet obvezao postupno isključiti ugljen, plin i naftu.
Zemlje G7 također su u utorak rekle da “teže” smanjenju globalne proizvodnje plastike kako bi se izravno uhvatile u koštac s globalnim onečišćenjem uzrokovanim materijalom, koji je prisutan posvuda u okolišu, od vrhova planina do dna oceana, kao i u krvi ljudskih bića.
“Predani smo poduzimanju ambicioznih mjera tijekom životnog ciklusa plastike kako bismo zaustavili onečišćenje plastikom i pozvali globalnu zajednicu da učini isto”, rekli su, ne navodeći detalje.
“Zemlje koje mogu dati doprinos”
Ottawa, Pariz, Berlin i London zalažu se za sporazum o smanjenju plastičnog onečišćenja, dok su Washington i Tokio nevoljkiji.
Ministri su također rekli da bi napori za prikupljanje sredstava za pomoć siromašnijim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena trebali uključiti sve “zemlje koje mogu dati doprinos”.
Prema Konvenciji UN-a o klimi iz 1992., samo mali dio zemalja s visokim dohotkom koje su u to vrijeme dominirale globalnom ekonomijom obvezao se financirati borbu protiv globalnog zatopljenja. Na listi nije bilo Kine, koja je sada postala zemlja s najvećim emisijama stakleničkih plinova.
U Dubaiju su se zemlje složile utrostručiti globalne kapacitete obnovljive energije i odmaknuti se od fosilnih goriva, ali financiranje te tranzicije predstavlja probleme, posebno za najsiromašnije zemlje.
Otvarajući sastanak u Torinu u ponedjeljak, šef UN-a za klimu Simon Stiell pozvao je zemlje G7 da iskoriste svoj politički utjecaj, bogatstvo i tehnologiju kako bi se odviknule od fosilnih goriva, posebno pritiskom na svoje financijske kolege da naprave “skorak naprijed”.
Zajedno, zemlje G7 čine 38% globalnog gospodarstva i odgovorne su za 21% emisija stakleničkih plinova, prema brojkama Instituta za analizu klime za 2021. godinu. (Rador Radio Rumunjska)
