Kandidatura Klausa Iohannisa za glavnog tajnika NATO-a je legitimna, a Slovačka želi da zemlje članice budu pažljivije prema zahtjevima država na istočnom krilu, rekao je u četvrtak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanar. Nije objavio koga podržava Bratislava između Klausa Iohannisa i nizozemskog premijera Marka Ruttea.
Ministar vanjskih poslova Slovačke Juraj BlanarFoto: Dursun Aydemir / AFP / Profimedia
“Slovačka ozbiljno pristupa temi budućeg šefa NATO-a i očekivao sam veću otvorenost, empatiju od zemalja članica prema zahtjevima zemalja istočne zone jer su te zemlje najizloženije sukobu u Ukrajini”, rekao je Blanar, a prenosi Agerpres.
U tom je smislu slovački diplomat precizirao da do objave Klausa Iohannisa nije bilo “razumnog kandidata”.
“Očekivali smo da će se puno više razgovarati o našim interesima. Nismo imali razumnog kandidata dok gospodin Iohannis nije predstavio svoju kandidaturu. To je legitimna kandidatura. Naš stav je vrlo jasan. Želimo čuti kako oba kandidata žele zaštititi naše sigurnosne interese. Pitanje protuzračne zaštite posebno je za Slovačku, jer mi od 1. travnja, nakon što je Italija povukla privremenu protuzračnu bateriju, više nismo zračno zaštićeni nikakvim sustavom”, objasnio je šef diplomacije iz Bratislave.
Naveo je i da želi vidjeti kako će Klaus Iohannis ili Mark Rutte riješiti ovaj problem, “bez obzira na to tko bude” izabran za glavnog tajnika, te precizirao da će njegova zemlja voditi bilateralne razgovore s Nizozemskom jer je i ona imala sustavnu manu da povukao se iz Slovačke.
“Pretpostavljamo da ćemo prije summita u Washingtonu postići zajednički dogovor”, rekao je slovački ministar govoreći o izboru budućeg šefa NATO-a.
h2. Koje zemlje su objavile za koga navijaju
Švedska i Italija u četvrtak su se pridružile članicama NATO-a javno izražavajući potporu nizozemskom premijeru Marku Rutteu da postane novi glavni tajnik Saveza, a najave vlada dviju zemalja dolaze samo dan nakon što je predsjednik Klaus Iohannis rekao da ima priliku “razumno “da dobijem posao.
Štoviše, agencija AFP u tekstu objavljenom u srijedu povodom sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu napominje da je Rutte već osigurao potporu 90 posto savezničkih zemalja.
The Financial Times u srijedu je u zasebnom članku naveo i na koje se zemlje još ne može osloniti nizozemski premijer: Turska, Mađarska, Slovačka i, očito, Rumunjska.
Mark Rutte također je osigurao podršku baltičkih država
Još jači signal potpore Rutte je dobio u ponedjeljak, uoči summita ministara vanjskih poslova saveza, kada je Estonija najavila da će podržati njegovu kandidaturu.
“Za jak #NATO, moramo vidjeti Rusiju jasnim očima, ojačati odvraćanje i povećati obranu, podržati pridruživanje Ukrajine i geografsku ravnotežu. Opširno sam razgovarao s Markom Rutteom i on je predan tim prioritetima. Estonija ga može podržati za (mjesto) glavnog tajnika NATO-a”, rekla je estonska premijerka Kaja Kalls u objavi na društvenoj mreži “X”.
Kao i od nordijskih zemalja, očekuje se da će baltičke zemlje podržati istog kandidata na temelju njihove bliske regionalne suradnje.
Signal koji je dao Kallas smatra se snažnim budući da su baltičke države bile među saveznicima koji su bili skeptični prema Rutteovoj kandidaturi zbog činjenice da se nizozemski proračun za obranu tijekom njegovih 14 godina na čelu zemlje gotovo stalno smanjivao.
Između 2010., kada je Rutte prvi put prisegnuo kao premijer, i 2024., Nizozemska nikada nije ispunila cilj trošenja 2% BDP-a na obranu, pavši na niskih 1,13% 2015. kao cilj koji su saveznici upravo preuzeli godinu dana prije, nakon ruske nezakonite aneksije Krima i početka separatističkog rata u Donbasu.
Klaus Iohannis: “Smatram svoje šanse razumnim”
Rumunjski predsjednik izjavio je u srijedu navečer, na tiskovnoj konferenciji održanoj zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, da se nema namjeru povući iz utrke za vodstvo NATO-a i da ne pregovara za drugu poziciju u Europskom razini.
“Niti se namjeravam povući niti bilo što drugo pregovarati. Fokusiram se na NATO”, izjavio je Klaus Iohannis usred medijskih nagađanja da će povući svoju kandidaturu u zamjenu za važnu poziciju u EU nakon završetka predsjedničkog mandata.
“I da, ima nekih izjava u javnom prostoru. U budućnosti smatram da su moje šanse razumne”, istaknuo je rumunjski predsjednik.
On je u srijedu u Cotroceniju primio Charlesa Michela i premijere Mađarske, Belgije i Hrvatske na radni sastanak “posvećen pripremi buduće Strateške agende Europske unije”, priopćila je predsjednička administracija.
Za dobivanje položaja glavnog tajnika NATO-a potreban je konsenzus, a glasanje pretpostavlja jednoglasnost. Aktualnom glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu mandat koji je već dva puta produljivan završava u listopadu.
Klaus Iohannis službeno je 12. ožujka objavio da se natječe za mjesto glavnog tajnika NATO-a iz Rumunjske, nakon što se ta informacija prvotno pojavila u američkim medijima 22. veljače.
