Od rujna će u školama biti 13.500 pomoćnih zanimanja, odnosno 4.000 više nego danas. To su, primjerice, socijalni i defektolozi ili psiholozi. Škole imaju najveći problem s dobivanjem logopeda i korektivnih pedagoga.
Nedostaje ih na tržištu rada, a studije su ograničene i možete studirati samo na Sveučilištu u Bratislavi. U Odjelu za obrazovanje htjeli bi proširiti programe i na druga sveučilišta, ali za njih još nisu zainteresirani.
Urednica RTVS Denisa Žilová obratila se u emisiji nedostajućim logopedima i školskim psiholozima:
Učitelj tretmana Peter Farbar radi u osnovnoj školi slično kao i psiholog. Pomaže djeci s posebnim obrazovnim potrebama da se integriraju u obrazovni proces. Međutim, to čini drugim metodama i ne dijagnosticira ih. To je i potpora odgajateljima.
Onima koji su duže, češće djeca u razredu, dajem im vještine kako raditi s djecom koja imaju problema sa samoregulacijom, samokontrolom, problema s impulzivnošću, objasnila je Farbar.
Na tržištu rada godišnje ih završi najviše 10 diplomiranih studenata. Ove godine za prvostupnike se prijavljuje 47 pristupnika, a za magisterije četiri. Zato ga neće ni otvoriti.
“Prošle akademske godine jedan je student diplomirao kao prvostupnik, niti jedan magisterij, kao rezultat neprimanja pristupnika zbog akreditacije. U kombinirani logopedski program primljeno je 30 studenata, a studij je uspješno završilo 16 studenata“, objasnila je glasnogovornica Sveučilišta Comenius Eva Kopecká.
Govorne mane se mogu spriječiti
U školi tvrde da postoji veći interes za logopediju, no zbog kadrovskih razloga i drugih komplikacija tijekom prakse, broj primljenih učenika neće se povećavati.
Stručnjaci kažu da kada bi ovakvih zanimanja bilo više u vrtićima i osnovnim školama, mnogi problemi s djecom ne bi ni nastajali.
“Često trebaju samo stisnuti neke vokale, problemi sa slušnom razlikovanjem vokala su riješeni. Posao je izvrstan za to, za sprječavanje poteškoća u učenju. Ako roditelj također odgodi školski logoped, može se dogoditi da dijete nije spremno za školu, ima loše infleksije, možemo imati problema s razumijevanjem govora,” nastavila je logoped Danica Trančíková.
Prekvalifikacija bi mogla pomoći
Viktor Križo iz Centra za inkluzivno obrazovanje smatra da bi rješenje za nedostatak stručnjaka mogla biti dostupnija prekvalifikacija školskih zanimanja.
“Uredba dopušta produženo studiranje svih tih struka osim socijalnog rada, ali je sveučilišna praksa izrazito protiv toga. Osim specijalne pedagogije, svi ostali to još ne dopuštaju, ni logopedi ni specijalni pedagozi“, rekao je Križo.
Ministar obrazovanja Tomáš Druker (Voice-SD) trenutno govori o proširenju studija terapijske pedagogije na druga sveučilišta.
“Već smo razgovarali s pedagoškim fakultetima da se želimo vratiti u ovo područje kako bi se u budućnosti mogli školovati, bilo u postojećim programima ili kao samostalno zanimanje”, dodala je pročelnica.
Međutim, nekoliko pedagoških fakulteta koje smo kontaktirali još neće otvoriti ovaj program. U ovoj akademskoj godini Sveučilište Comenius neće niti pokrenuti ekspanzioni studij logopedije ili terapijske pedagogije.
