Finska i Ukrajina započele su pregovore o bilateralnim sigurnosnim obvezama. Pregovori su započeli nedavno, a njihov drugi krug održan je u Uredu predsjednika Ukrajine po prošli tjedan.
Uz sigurnosne obveze, Finska bi se obvezala na dugoročnu potporu Ukrajini. Riječ je kako o obrambenoj materijalnoj pomoći tako i o drugim vrstama potpore.
Odbor za ministare vanjske i sigurnosne politike predsjednice Republike i Vlade zaprimio je u utorak presjek stanja pregovora na službenoj razini.
“Mogu postojati nacionalne posebnosti.
Riječ je o je o procesu koji su prošlog ljeta pokrenule zemlje G7 vezano za summit NATO-a u Vilniusu, na koji su se obvezale i nordijske zemlje.
Barem su Britanija, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Danska već preuzele slične obveze s Ukrajinom.
Barem Estonija, Latvija, Norveška i Španjolska također vode slične razgovore, prema ukrajinskom predsjedničkom uredu.
Obveze su općenito sličnog opsega i obuhvaćaju deset godina. Sadrže i unose o mogućnostima izmjene dogovorenog.
Prema informacijama HS-a, očekuje se da će i obveze Finske općenito biti slične postojećem modelu. Mogu postojati nacionalne posebnosti.
To nije pravno obvezujući sporazum, već politička obveza.
Na obveze uključio je i obećanja za nastavak obrambene materijalne pomoći i druge potpore Ukrajini.
Na primjer, između Danske i Ukrajine, nordijske zemlje blizu Finske u obvezama teme se kreću od vojne potpore do obnove, energetskih pitanja i obavještajnih podataka. Također se radi o podršci Ukrajini na njezinom putu prema EU i NATO-u.
Za sada ne želimo procjenjivati raspored završetka pregovora između Finske i Ukrajine.
U Finskoj pregovore vodi Ministarstvo vanjskih poslova, a u Ukrajini Ured predsjednika Ukrajine.
SIGURNOSNE OBVEZE pozadina je bila želja da se zajamči sigurnost Ukrajine, kada ona još nije članica vojnog saveza NATO-a. Do sada se nije htjela pozvati u NATO dok traje rat.
Obveze se obvezuju na nastavak potpore Ukrajini tijekom trenutnog rata i obećavaju pomoć ako trenutačni rat završi i Ukrajina ponovno bude napadnuta.
Slične obveze koje su već preuzete obvezuju se, na primjer, da će, ako Rusija u budućnosti napadne Ukrajinu, strane pregovarati u roku od 24 sata na zahtjev bilo koje strane, bilo bilateralno ili korištenjem drugih kanala, kako bi odredile daljnje akcije.
Na primjer, u obvezama Danske stoji da bi u takvoj situaciji Danska ponudila, u skladu sa svojim zakonima, između ostalog, “brzu i kontinuiranu sigurnosnu pomoć” i “modernu vojnu opremu na kopnu, moru i u zraku”, kao i financijsku potporu .
U tekstu se, među ostalim, navodi i da će, ako Ukrajina postane članica NATO-a prije isteka sporazuma, zemlje zajednički odlučiti o njegovom nastavku.
