Šest novih sudaca Međunarodnog kaznenog suda (ICC), uključujući Iuliu Motoc iz Rumunjske, započinju svoj mandat 11. ožujka 2024. Položili su prisegu na ceremoniji koja je održana 8. ožujka u sjedištu Suda u Den Haagu (Nizozemska). .
Međunarodni kazneni sud u HaaguFoto: Sjoerd van der Hucht / Alamy / Profimedia Images
Suci Keebong Paek (Južna Koreja), Nicolas Guillou (Francuska), Erdenebalsuren Damdin (Mongolija), Iulia Motoc (Rumunjska), Beti Hohler (Slovenija) i Haykel Ben Mahfoudh (Tunis) izabrani su na devetogodišnji mandat u od dvadeset -drugo zasjedanje Skupštine država stranaka (ASP) Rimskog statuta, u prosincu 2023., podsjeća Agerpres.
Šest novih sudaca svečano se obvezalo da će svoje dužnosti obavljati časno, u vjeri, nepristrano i savjesno te da će poštivati povjerljivost kaznenih istraga i kaznenih progona, kao i tajnost vijećanja.
Međunarodni kazneni sud osnovan je Rimskim statutom, koji je 1998. potpisalo 120 država, a stupio je na snagu 2002., a nadležan je za suđenje zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima, genocidu i zločinima agresije. Ima vijeće od 18 sudaca koji su državljani država potpisnica Rimskog statuta.
Suci ICC-a biraju se između osoba visokih moralnih vrijednosti, nepristranosti i integriteta, koje posjeduju potrebne kvalifikacije u svojim zemljama za imenovanje na najviše pravosudne položaje. Izbor sudaca uzima u obzir potrebu za predstavljanjem glavnih pravnih sustava u svijetu, pravednu zastupljenost muškaraca i žena i pravednu geografsku distribuciju, navodi se na web stranici Suda.
Prema priopćenju za javnost, sutkinja Iulia Motoc izabrana je s više od dvije trećine zastupnika i to je prvi put da jedan Rumunj uspijeva pristupiti ovom međunarodnom sudu. U međunarodnoj arhitekturi položaj suca Međunarodnog kaznenog suda ekvivalentan je položaju zamjenika glavnog tajnika UN-a.
U posljednjih deset godina Iulia Motoc bila je sutkinja Rumunjske na Europskom sudu za ljudska prava (ECtHR), čiji je mandat završio u srpnju 2023. Kao sutkinja na ETC-u sudjelovala je u rješavanju 2500 slučajeva, od kojih više od 1500 bili su kaznenopravni predmeti, od kojih je 700 vodio. Također je sudjelovao u suđenjima za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Iulia Motoc izabrana je 2021. godine za člana Instituta za međunarodno pravo sa sjedištem u Ženevi, kao prva Rumunjka koja je bila dio ovog instituta nakon Drugog svjetskog rata i druga Rumunjka u povijesti postojanja ovog instituta, nakon briljantni pravnik Demetru Negulescu. Istodobno, 2024. Iulia Motoc bit će prva rumunjska profesorica pozvana u posljednjih 50 godina da predaje na Akademiji međunarodnog prava u Den Haagu.
Između 2007. i 2013. Iulia Motoc bila je članica prestižnog Odbora za ljudska prava UN-a, a od 2012. do 2013. bila je potpredsjednica ovog kvazisudskog tijela, stvorenog Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i njegovim prvim izbornim Protokol .
Između 2001. i 2004. bio je posebni izvjestitelj UN-ove Komisije za ljudska prava, kao prvi posebni predstavnik UN-a koji je prijavio ratne zločine i zločine protiv čovječnosti Međunarodnom kaznenom sudu.
Između 2010. i 2013. Iulia Motoc bila je sutkinja Ustavnog suda Rumunjske, sudjelujući u suđenjima u više slučajeva bitnih za demokraciju i vladavinu prava.
Od 1996. Iulia Motoc izabrana je za članicu Potkomisije za promicanje i zaštitu ljudskih prava, UN-ova kodifikacijskog tijela za ljudska prava; u razdoblju 2000.-2001. bio je predsjednik ovog tijela UN-a.
Ujedno, Iulia Motoc ima 28 godina iskustva kao sveučilišna profesorica u zemlji i inozemstvu, predavajući tijekom vremena na prestižnim sveučilištima kao što su Yale University, New York University, Sorbonne, European Institute of Firence itd. te je autor više od 80 članaka, studija i knjiga iz područja međunarodnog prava, ljudskih prava i europskog prava.
