VILLA MADERO, Meksiko — Dok se suša u Meksiku razvlači, bijesni uzgajivači počeli su izravno djelovati na žedne voćnjake avokada i polja bobičastog voća na komercijalnim farmama koje isušuju potoke u planinama zapadno od Mexico Cityja.
Rijeke, pa čak i cijela jezera nestaju u nekoć zelenoj i bujnoj državi Michoacan, jer se suša kombinira s porastom korištenja vode za unosne izvozne usjeve zemlje, među kojima je avokado.
Posljednjih dana poljoprivrednici i aktivisti iz grada Villa Madero u Michoacanu organizirali su timove koji su otišli u planine i iščupali ilegalne pumpe za vodu te provalili u nelicencirana bazena za navodnjavanje.
Nazire se potencijalni sukob s uzgajivačima avokada – koji su često sponzorirani od strane narko-kartela ili im plaćaju novac za zaštitu.
Prošlog tjedna deseci stanovnika, poljoprivrednih radnika i malih farmera iz Ville Madero pješačili su u brda kako bi rastavili opremu za navodnjavanje koristeći planinske izvore za zalijevanje voćnjaka avokada izdubljenih u brdima obraslim borovima.
Tjedan prije, druga je grupa otišla gore s krampovima i lopatama i probila zidove ilegalnog zaštitnog jezera koje je usisavalo vodu iz izvora koji je opskrbljivao lokalno stanovništvo stotinama godina.
“U posljednjih 10 godina, potoci, izvori, rijeke su presušili, a voda je zahvaćena, uglavnom da bi se koristila za avokado i bobičasto voće”, rekao je lokalni aktivist Julio Santoyo, jedan od organizatora napora. “Postoje zaseoci u donjem dijelu općine koji više nemaju vodu.”
Santoyo je procijenio da je oko 850 plastično obloženih zemljanih bazena niknulo u brdima oko Ville Madero, obično ubrzo nakon što su plantažeri ilegalno posjekli ili spalili autohtonu borovu šumu. Borovi pomažu tlu da zadrži vodu, dok je stabla avokada iscrpljuju.
Francisco Gómez Cortés rekao je da su stanovnici njegovog zaseoka, El Sauz, 15 godina tražili od zemljoposjednika da dopusti da izvor teče nizbrdo do njihove zajednice.
Nakon godine u kojoj je Meksiko primio samo oko polovicu normalne količine oborina, stanovnici su postali očajni, a prošli su tjedan skupili hrabrosti da se popnu na brdo i počupaju pumpe i crijeva za voćnjak avokada.
“Nemamo dovoljno vode za ljudsku potrošnju”, rekao je Gómez Cortés.
“Tužno je. Tužno je hodati ovim stazama koje su sada suhe, a nekada su bile drveće i izvori”, rekao je. “Nisu čak ni ostavili vodu za (šumske) životinje koje se gnijezde duž obala.”
U znak toga koliko ozbiljno lokalna vlast shvaća potencijalnu prijetnju, grupu je pratio gradonačelnik Vile Madero, koji je za problem okrivio ljude izvana.
“Postoje ljudi koji nisu iz ovog grada, koji dolaze u našu općinu i napadaju nas”, rekao je gradonačelnik Froylan Alcauter Ibarra. “Oduzimaju vodu ljudima koji žive nizbrdo, a ne shvaćaju da su to najsiromašniji ljudi.”
Stanovnici kažu da ne žele potpuno uskratiti vodu voćnjacima i predložili su sporazum da zemljoposjednicima daju 20% vode iz lokalnih potoka, ako dopuste da preostalih 80% nastavi teći. Kažu da još nisu dobili nikakav odgovor.
Narkokarteli često zarađuju od ilegalne sječe i iznuđivanja novca od uzgajivača avokada u Michoacanu. Aktivisti oko Ville Madero u prošlosti su trpjeli prijetnje, otmice i premlaćivanja.
“Izlažemo se ozbiljnom riziku da nas ubiju zbog prosvjeda”, rekao je Gómez Cortés. “Iz nužde radimo ono što bi vlada trebala raditi.”
Vlada je dugo činila malo kako bi ograničila uzgajivače i borila se protiv krčenja šuma i preuzimanja vode. Ali čini se da je iznenada razvio interes za sprječavanje prijetećeg sukoba.
U ožujku su aktivisti organizirali sastanak u blizini jezera Patzcuaro kako bi od vlasti zahtijevali da nešto učine u vezi s brzo opadajućim razinama vode. Patzcuaro je plitko, ali veliko jezero u Michoacanu s prekrasnim kolonijalnim gradom na njegovim obalama i otokom ribara koji se nalazi u sredini.
Fotografi i filmaši 1940-ih i 50-ih godina proslavili su ribare s otoka Janitzio sa svojim plitkim čamcima i mrežama s obručima u obliku osmice kao simbol meksičke narodne tradicije. Grad Patzcuaro privlači stotine tisuća turista.
Ali zbog suše, krčenja šuma, nakupljanja sedimenta i povećanih zahtjeva za vodom uzgajivača avokada i bobičastog voća, jezero Patzcuaro smanjeno je na otprilike polovicu svoje veličine. Do otoka Janitzio sada možete doći gazeći, a aktivist Juan Manuel Valenzuela procjenjuje da 90% brodova koji su nekada lovili ribu i prevozili turiste sada ne radi.
Obližnje jezero Cuitzeo, jedno od najvećih slatkovodnih jezera u Meksiku, sada je gotovo isušeno.
“Ne možemo im dopustiti da ugase naša jezera”, rekao je Valenzuela. “Bila bi to tragedija za Michoacan.”
Alejandro Méndez, državni tajnik za okoliš Michoacana, priznaje da je problem izmakao kontroli. Voda je postala tako rijetka u nekoć bujnim šumovitim jezerskim područjima da vlasnici voćnjaka često šalju kamione cisterne da isisaju tisuće galona iz jezera kako bi zalili svoje lugove.
“Moglo se vidjeti čak 100 kamiona kako uzimaju vodu iz jezera”, rekao je Méndez o situaciji u ožujku.
Tako je prije otprilike tjedan dana državna policija počela patrolirati obalom jezera i pritvarati sve vozače kamiona koje su vidjeli kako vade vodu. A Méndez je rekao da je država počela nadzirati ribnjake poljoprivrednih gospodarstava kako bi vidjela puni li se koji iz jezera.
Dok je jezero Patzcuaro raslo i smanjivalo se u prošlosti, ovaj put bi moglo biti terminalno; farmeri počinju pasti stoku i saditi usjeve na dnu jezera.
“Bit će teško, jer će ljudi i stoka preživjeti, jedva, ali životinje i biljke će nestati – sve će se to osušiti i nestati”, rekao je Gómez Cortés.
___
Pisac AP-a Mark Stevenson iz Mexico Cityja pridonio je ovom izvješću.
___
Pratite AP-ovo izvještavanje o Latinskoj Americi i Karibima na
