Kontroverzno prijedlog zakona o ograničenju političkih štrajkova dobrom brzinom dovršavaju saborski odbori. Kao dan stupanja na snagu zakona u prijedlogu je određen 1. srpnja, no Sabor uvijek ima mogućnost pomaknuti stupanje na snagu, kako se nagađalo.
O konačnom stupanju na snagu odlučit će se kada predsjednica Republike potvrdi zakon, kaže predsjednik saborskog Odbora za radni vijek i ravnopravnost. Saara-Sofia Sirén (kuhati). Odbor kojim predsjeda Sirén glavni je obrađivač zakona.
Sirén ne zauzima stav o tome namjerava li odbor predložiti ranije stupanje na snagu.
“O tome nisu donesene nikakve smjernice niti odluke”, kaže Sirén.
Sirén smatra da je rješavanje prijedloga u odboru tipično. Prema njegovim riječima, to će se rješavati na normalan način, bez odlaganja, ali s druge strane i bez žurbe.
Povjerenstvo za radni život i ravnopravnost moći će raspravljati o osnovnoj prezentaciji svog izvješća tijekom sljedećeg tjedna. Moguće je da zakon ide na plenarnu sjednicu na odlučivanje još u travnju.
Ovog su proljeća SAK, središnja organizacija radnika, i njeni sindikati organizirali neuobičajeno duge političke štrajkove protiveći se vladinim reformama i rezovima socijalnog osiguranja. Jedan od objekata protivljenja je upravo prijedlog zakona o ograničenju štrajkova.
Politički štrajkovi traju već četvrti tjedan. Očekuje se da će SAK podnijeti izvješće u četvrtakhoće li ih nastaviti i nakon sljedećeg tjedna.
Samo prijedlog zakona bi značajno ograničio štrajkove poput ovog koji je trenutno u tijeku.
U njemu bi se maksimalno trajanje političkih obustava rada ograničilo na jedan dan, a maksimalno trajanje ostalih političkih radnih akcija na dva tjedna. Osim toga, štrajkovi podrške su ograničeni.
Zakon također povećava kompenzacijske novčane kazne koje se mogu izreći za štrajkove kojima se krši dužnost održavanja mira. Trenutačno maksimalna odštetna kazna iznosi 37.400 eura, a sada bi se popela na 150.000 eura. Prema Sirénu, to se ne odnosi samo na štrajkove nego i na isključenja koja postavljaju poslodavci ako su nezakonita.
Pojedinačni zaposlenik mogao bi biti kažnjen novčanom kaznom od 200 eura ako svjesno nastavi s industrijskom akcijom za koju je sud utvrdio da je nezakonita.
Povjerenstvo za radni život i ravnopravnost organiziralo je nekoliko stručnih rasprava o prijedlogu zakona, ali ne može pristupiti detaljnom razmatranju dok ne dobije mišljenje Ustavnopravnog povjerenstva o ustavnosti prijedloga.
Odbor za rad u ožujku je na daljinu, među ostalim, saslušao i glavnog pravnika Švedskog instituta za mirenje Per Ewaldssonkoji je intervjuiran u Helsingin Sanomatu i drugim finskim medijima o praksi Švedske u vezi s političkim štrajkovima.
Prema Sirénu, Švedska je kao cjelina komplicirana: trajanje političkih štrajkova nije ograničeno zakonodavstvom, već umjesto toga postoji sudska praksa i tumačenje, koje je u praksi oblikovalo određeno vremensko ograničenje trajanja štrajkova.
Odbor za ustav huhki je radio prekovremeno tijekom Uskrsa kako bi dobio svoju izjavu o štrajku. Sastanke je održavao na Veliki četvrtak i Uskrsni ponedjeljak, kada je ostatak parlamenta bio na stanci. To također sugerira da se sa zakonom žuri sa stupanjem na snagu.
Očekuje se da će mišljenje Ustavnopravnog odbora biti dovršeno ovaj tjedan. Povjerenstvo će u četvrtak imati opću raspravu i detaljnu raspravu na temu, tako da smo pri kraju.
Pravni odbor Sabora već je pripremio svoje mišljenje. U izjavi se ističe činjenica da se prijedlogom zakona uvodi potpuno novo načelo u finsko radno pravo, financijska odgovornost pojedinog zaposlenika za industrijske akcije, o čijem nastavku je odlučio sindikat.
Pravni odbor navodi moguće probleme, ali ne vidi prepreku za donošenje zakona. Cijela oporba, do centra, različito je stajala na priopćenju zbog isplate naknada pojedinim zaposlenicima.
Radni vijek– a odbor za jednakost postao je jedan od središnjih odbora parlamenta u ovom izbornom razdoblju zbog nekoliko vladinih zakona o radnom vijeku. Osim Zakona o štrajku, povjerenstvo trenutno donosi izvješće o ukidanju potpora za obrazovanje odraslih te očitovanje o stupnjevanju osiguranja za slučaj nezaposlenosti.
U osiguranju za slučaj nezaposlenosti glavni procesor je Krista Kiurun (sd) vodi socijalno-zdravstveni odbor.
Prijedlog zakona o mjesnom pregovaranju, koji je u tijeku i zabrinjava sindikate, također će u dogledno vrijeme doći na odbor za radni vijek. Obrada će biti tek na jesen.
