Sabor | Vlast u parlamentu brani svoju EU liniju, o kojoj oporba kuje međuteme

Što Što Finska želi od EU za vrijeme ove vlade? Bit će izložen u parlamentu u srijedu, gdje će se raspravljati o ključnim ciljevima Finske za EU.

Barem je oporba primijetila promjene u finskoj EU liniji, sudeći, između ostalog, po tome što Petteri Orpon Tijekom (kokove) vlade Finska se počela protiviti uredbi EU o obnovi koju je prije bila spremna podržati nakon promjena.

Sdp je rekao prije Uskrsa da razmatra međupitanje politika EU.

Vlada svoju liniju sredinom siječnja Ključni ciljevi Finske za sljedeće EU izborno razdoblje, odnosno za godine 2024.-2029. Početkom godine Sabor je o njima raspravljao u svojim odborima, nakon čega se veliki odbor koji odlučuje o liniji EU izjašnjava o ključnim ciljevima.

U ovom razdoblju neće biti zasebnog izvješća EU-a. Raspravu u srijedu vodit će predsjednik velikog odbora Heikki Autton (kok) inicijativa.

Prema Auttou, ciljevi Finske koji se odnose na unutarnje tržište EU bitni su u ključnim ciljevima. U EU su državne subvencije bile dopuštene nakon pandemije korone i rata u Ukrajini, a sada više nema povratka.

Što se tiče ključnih ciljeva, Vlada se nada da će EU što prije odustati od fleksibilnosti pravila o državnim potporama.

Predsjednik SDP-a Antti Lindtman je uoči Uskrsa u razgovoru za HS rekao kako bi EU trebala uspostaviti zajednički financijski instrument za sprječavanje konkurencije državnim subvencijama. Prema Lindtmanu, Orpova bi vlada trebala shvatiti da nema povratka na staru strogu liniju u EU, gdje se negativno gledalo na državne subvencije.

U ključnim ciljevima vlade nema entuzijazma za financijske instrumente, ali se kaže da Finska ima kritičan stav prema takvim projektima na razini EU.

Autto također čini povećanje sigurnosti EU značajnim ključnim ciljem, što između ostalog znači pripremu za buduće krize i povećanje obrambene suradnje EU.

Ključni ciljevi također se odnose na useljavanje. Oporba je u parlamentu negodovala zbog snimke kako Finska želi mjere na razini EU-a za premještanje procesa azila i pružanja zaštite u treće zemlje, odnosno izvan EU-a. Recimo, Italija je već sklopila sporazum s Albanijom. Inspiracija je Britanija, koja je izvan EU-a, i pokušava prepustiti traženje azila afričkoj državi Ruandi.

Prema Auttou, najvažniji cilj ovoga bio bi poslati signal zemljama porijekla migranata da se ne isplati niti ići na put ako ne možete stići u zemlju odredišta.

Bespomoćni Finska ima za cilj povećati suradnju sa Švedskom u utjecanju na EU. Načini utjecaja na zemlje sada se donekle razlikuju. Švedska iznimno često daje EU primjedbe na tzv. supsidijarnost, odnosno službeno objavljuje da, primjerice, neka zakonska materija ne pripada EU-u.

Finska gotovo da ne radi takve stvari i ionako vrlo rijetko glasa protiv ili je suzdržana u vijeću zemalja članica. Prema Auttou, bilo bi dobro pronaći neku sredinu između pristupa Finske i Švedske.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT