Parlament započeli su u srijedu finalizirati dva važna NATO pitanja, od kojih se jedno tiče sudjelovanja Finske u NATO-vim mirnodopskim misijama, a drugo pravni status snaga članica NATO-a u Finskoj.
Predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove Kimmo Kiljunen (sd) trenutak je opisao kao povijesni za Sabor.
Kiljunen je naglasio kako su mirnodopske zadaće vrlo uobičajene za punopravnu članicu NATO-a.
Finska sudjeluje u zadaćama NATO-ovog stalnog odjela za protuminske mjere u Baltičkom moru, Sjevernom moru i Norveškom moru u travnju-svibnju. Zračne snage sudjeluju u misijama zračnog nadzora Zračnog štita u Rumunjskoj, Bugarskoj i Crnom moru u lipnju i srpnju sa snagama od oko sto ljudi. Veličina finske divizije bila bi najviše osam F/A-18 lovaca.
Prvotno je operativno područje mornarice trebalo biti samo u Baltičkom moru, ali je napravljena odredba za proširenje područja tijekom saslušanja odbora.
Kiljusen prema obrambenim snagama procjenjuje parlamentu da su prijetnje koje predstavljaju minske protumjere manje. S druge strane, prema njegovim riječima, zračni nadzor je teži po stupnju rizika.
“Bliže je aktivnoj ratnoj zoni”, rekao je Kiljunen.
Prema njegovim riječima, i vojne prijetnje zračnog motrenja za povjerenstvo su ocijenjene malima, no povjerenstvo je i dalje zaduženo da Vlada odmah obavijesti Sabor ako dođe do promjena u procjeni ugroženosti.
“Nećemo izvoditi letačke operacije u visokorizičnom području”, rekao je ministar vanjskih poslova Elina Valtonen (kuhati).
Koalicija Timo Heinonen rekao je Kiljusenu u vlastitom govoru kako mu je veće zadovoljstvo čuti njegove današnje nego prijašnje govore o NATO-u. Došlo je do razmjene riječi: Kiljunen je rekao da je uvijek bio dosljedan u tome da ulazak u vojni savez nije cilj ni cilj, već sredstvo za opstanak male zemlje.
Heinonen je mislio da je tumačenje “prilično dobro” i rekao je da je Kiljunen desetljećima živio u uvjerenju da se s Rusijom suosjeća i razumije. Neki su zastupnici Heinonenove naknadne misli smatrali beskorisnim.
U razgovoru gotovo da i nije bilo drugih spornih točaka. Nekoliko zastupnika je spomenulo da je u srijedu obilježena 84. obljetnica završetka Zimskog rata.
Parlament iz istog razloga bavio i dva državna ugovora vezana uz NATO, za čije je konačno odobrenje potrebna dvotrećinska većina u Saboru. Uskoro slijedi glasovanje.
NATO Sofa Agreement se tiče pravnog statusa snaga zemalja članica NATO-a u situaciji kada te snage dođu u Finsku kao rezultat saveza. Drugi ugovor je Pariški protokol, koji proširuje odredbe ugovora na NATO sjedište i njihovo vojno i civilno osoblje.
Kimmo Kiljunen sporazume je okarakterizirao kao nešto što se podrazumijeva samo po sebi što dolazi s članstvom. Stvar je praktički odlučena ulaskom Finske u NATO. Oba su sporazuma već primijenjena u partnerstvu za mir Finske i NATO-a, ali u ograničenijoj mjeri.
NATO Sofa sporazum daje zemljama koje šalju trupe pravo da u određenim slučajevima vrše sudsku vlast na teritoriju Finske. Najteže je što ključna zemlja NATO-a, SAD, koristi smrtnu kaznu koja se u Finskoj ne može izreći i koja se u Finskoj ne može izvršiti.
Prema dodatnom protokolu NATO Sofe, države ne smiju izvršavati smrtnu kaznu nad državljanima druge zemlje u NATO misijama. U Finskoj ustav također zabranjuje izricanje smrtne kazne, pa se i vlada dogovorila o zabrani izricanja kazne razmjenom nota o tom pitanju sa Sjedinjenim Državama prošlog studenog.
Sporazum o obrani DCA između Finske i Sjedinjenih Država kasnije dolazi u parlament, gdje će se status smrtne kazne morati ponovno preispitati, kaže Kiljunen.
