Tajne službe u raznim europskim zemljama upozoravaju vlade da Rusija planira diverzantske akcije diljem kontinenta, piše Financial Times.
Prema njima, Moskva je počela planirati bombaške ili paljevine i akcije usmjerene protiv infrastrukture na europskom teritoriju. Mora ih provesti ili sama ili preko svojih saveznika. Ne uzima u obzir moguće civilne žrtve, rekli su predstavnici tajnih službi.
Iako su ruski agenti izvodili takve operacije u prošlosti i bili odgovorni za sporadične napade u Europi posljednjih godina, sada postoji sve više dokaza da su se ti napori intenzivirali. Predstavnici tajnih službi sve otvorenije govore o ovim prijetnjama kako bi potaknuli oprez, piše Financial Times.
Rusija bez inhibicija
“Procijenili smo da je rizik od diverzantskih akcija pod kontrolom države znatno porastao”, rekao je Thomas Haldenwang, šef njemačkog Saveznog ureda za zaštitu ustava, odnosno civilne protuobavještajne službe. Prema njegovim riječima, Rusija nema razloga za izvođenje napada u Europi koji bi potencijalno prouzročili veliku štetu.
Prošlog mjeseca u Bavarskoj su uhićena dvojica njemačko-ruskih državljana zbog sumnje da su po nalogu Rusije planirali napade na vojne i logističke objekte. Dvojica muškaraca nedavno su optužena u Britaniji za podmetanje požara u skladištu pomoći Ukrajini. Prema britanskim vlastima, radili su za rusku vladu.
S druge strane, u Švedskoj sigurnosne snage istražuju nekoliko slučajeva iskakanja vlakova iz tračnica, a ne isključuju da bi se moglo raditi o sabotaži. Češki ministar prometa Martin Kupka rekao je prije mjesec dana za FT da je Rusija na tisuće pokušaja poremetila europsku željezničku mrežu te da su češke željeznice također bile meta hakerskih napada. Prema estonskoj Službi unutarnje sigurnosti, Rusija je odgovorna za uništavanje automobila ministra unutarnjih poslova i jednog novinara.
Puno toga se događa
“Jasan zaključak je da su Rusi jasno pojačali svoje aktivnosti”, rekao je Keir Giles s instituta Chatham House. “Nemoguće je reći je li to zato što ulažu više resursa u operacije, ili su nesmotreniji i bivaju uhvaćeni, ili je zapadna protuobavještajna služba postala bolja u otkrivanju i zaustavljanju takvih akcija”, rekao je. “Bilo kako bilo, puno se toga događa”, primijetio je.
Rastuća zabrinutost da Rusija sve više pokušava izazvati pustoš u Europi dolazi u isto vrijeme s nizom optužbi protiv Moskve da stoji iza dezinformacija i hakerskih kampanja. Proteklih dana takva je optužba stigla iz Njemačke i Češke, a vezana je uz cyber aktivnost ruskih tajnih službi.
Kako javlja FT, neimenovani predstavnik europskih obavještajnih službi rekao je da je cilj Rusije izvršiti što veći pritisak diljem Europe. Kaže se da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava to učiniti na nekoliko frontova putem sabotaža, dezinformacija i hakerskih napada.
Agresivnost raste
Prema FT-u, rastuća agresija ruskih tajnih službi odražava i napore njihovih šefova da isprave svoju poziciju nakon najvećeg neuspjeha od raspada Sovjetskog Saveza.
U tjednima nakon ruske invazije na Ukrajinu, razne su zemlje osudile više od 600 ruskih agenata koji su djelovali pod diplomatskom krinkom, što je značajno oštetilo špijunsku mrežu Kremlja na europskom kontinentu.
Britanski Kraljevski institut oružanih snaga nedavno je istaknuo da Rusija pokušava obnoviti svoju prisutnost u Europi preko svojih opunomoćenika. Riječ je o pripadnicima ruske dijaspore ili organiziranih kriminalnih skupina, s kojima Kremlj ima dugogodišnje veze.
Osim toga, Rusija je napravila stratešku promjenu i stvorila takozvane posebne odbore za utjecaj koji koordiniraju aktivnosti obavještajnih službi u svakoj od odabranih zemalja. U njima su koncentrirane dotadašnje nesustavne aktivnosti pojedinih hitnih službi i drugih aktera.
Dok Rusija pojačava svoje operacije u europskim zemljama, europske sigurnosne službe povećale su svoj oprez u pogledu mogućih prijetnji i pokušavaju uočiti mete koje su možda promašile. Tako su se pojavila pitanja oko još uvijek nerazjašnjene eksplozije u tvornici streljiva BAE Systems u Walesu, koja streljivom opskrbljuje Ukrajinu.
2014. uništeno je skladište u Vrběticy u Češkoj, gdje je bilo skladišteno oružje namijenjeno Ukrajini; kasnije je postalo jasno da su eksploziv tamo podmetnuli ruski agenti. U petak je izbio veliki požar u berlinskom pogonu tvrtke Diehl, koja također šalje vojnu opremu u Kijev.
“Cilj ovih napada koje smo do sada vidjeli je naravno izazvati zabunu i oštetiti, ali se mogu koristiti i za dezinformiranje. A onda se radi i o tome što Rusija može naučiti zahvaljujući njima, ako doista želi paralizirati Europu. Radi se o praksi”, kaže Giles iz Chatham Housea.
