BUKUREŠT, Rumunjska — Rumunjski predsjednik rekao je u utorak da će ući u utrku da postane sljedeći čelnik 32-članog vojnog saveza NATO-a, naglašavajući blizinu svoje zemlje Ukrajini i prijetnju od Rusije.
Predsjednik Klaus Iohannis želi naslijediti glavnog tajnika Jensa Stoltenberga, koji je najviši civilni dužnosnik NATO-a od 2014. i jasno je dao do znanja da neće ostati.
Rumunjska, članica NATO-a od 2004., graniči s Ukrajinom i igrala je sve istaknutiju ulogu u savezu tijekom ruske invazije punog opsega, uključujući domaćinstvo NATO-ovog sastanka ministara vanjskih poslova u studenom 2022. U studenom prošle godine, Rumunjska je otvorila međunarodno središte za obuku za pilote mlaznjaka F-16 iz savezničkih zemalja i drugih partnera, uključujući Ukrajinu.
“Rusija se pokazala kao ozbiljna i dugoročna prijetnja našem kontinentu, našoj euroatlantskoj sigurnosti”, rekao je Iohannis. “Pod ovim uvjetima, granice NATO-a postaju od najveće važnosti, a jačanje istočnog krila… ostat će dugoročni prioritet.”
Rekao je kako vjeruje da je NATO-u potrebna “obnova perspektive” i da bi povijesni izazovi s kojima se istočna Europa suočila mogli to pružiti usprkos ruskoj agresiji. Mnoge od najistočnijih članica NATO-a izrazile su zabrinutost zbog pokušaja Rusije da ponovno uspostavi utjecaj na njihovu regiju, a sjećanja na život pod sovjetskim utjecajem za neke su još uvijek jaka.
Rumunjska je povećala izdatke za obranu u posljednje dvije godine, dok je NATO ojačao svoju prisutnost na istočnom krilu Europe slanjem dodatnih multinacionalnih borbenih skupina članicama saveza.
65-godišnji Iohannis bliži se kraju svog drugog petogodišnjeg mandata rumunjskog predsjednika.
Njegova će se objava suočiti s odlazećim nizozemskim premijerom Markom Rutteom, koji se smatra favoritom da zamijeni Stoltenberga i ima prešutnu potporu većine zemalja članica.
Baltičke zemlje – Estonija, Latvija i Litva – žele da posao dobije jedan od njihovih najviših dužnosnika, dok su Turska i Mađarska izrazile rezervu prema Rutteu. Možda žele dobiti ustupke od drugih zemalja u zamjenu za njihovu potporu, kao što su činili prije nego što su prihvatili članstvo Švedske u NATO-u. Niti jedan nije predložio alternativnog kandidata.
Američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege iz NATO-a trebali su imenovati nasljednika Stoltenberga kada su se sastali u Litvi u srpnju 2023. Ali najveća svjetska sigurnosna organizacija donosi odluke konsenzusom i nije bilo moguće postići dogovor.
Dužnosnici i izaslanici NATO-a žele da se nominacija završi do kraja travnja, prije nego što počne ozbiljno natjecanje za vodeće poslove u Europskoj uniji oko izbora od 6. do 9. lipnja. Žele izbjeći da potencijalno razdorno pitanje pokvari 75. godišnjicu sastanka na vrhu saveza u Washingtonu u srpnju.
Glavni tajnici NATO-a odgovorni su za predsjedanje sastancima i vođenje ponekad delikatnih konzultacija među zemljama članicama kako bi osigurali da organizacija koja djeluje na temelju konsenzusa može nastaviti funkcionirati. Oni također osiguravaju da se odluke provode u djelo i govore u ime svih naroda jednim glasom.
___
McGrath je doprinio iz Sighisoare, Rumunjska. Pisac AP-a Lorne Cook doprinio je iz Bruxellesa.
