Vlada planira novi model kolektivnog pregovaranja na radnim mjestima, za koji se nada da će ublažiti prijepore koji na tržištu rada traju od prošle jeseni.
Predmetni zakonski projekt jedna je od reformi kojoj su se sindikati SAK suprotstavili opsežnim političkim štrajkovima.
Kao rješenje Ministarstvo rada i gospodarstva (TEM) pripremilo je model po kojemu i glavni poslovođa i poslovođa kojeg izaberu nesindikalno organizirani radnici mogu zajedno s poslodavcem pregovarati o sporazumu kojim se mijenjaju uvjeti rada.
Takve opcije nije bilo kad je Vlada s ranog proljeća poslala sporni zakon o lokalnom sporazumu na očitovanje.
Nisi mogao ignorirati sindikalnog povjeritelja, ako ga ima u poduzeću. Ako žele ostali članovi, može zastupati i sve članove društva.
Ujedno bi se osiguralo da u pregovorima, osim poslovođe, može sudjelovati i poslovođa ili osoblje, ako iza poslovođe nema dovoljno djelatnika.
Ako glavni sindikalni upravitelj nije u poduzeću, o ugovoru bi pregovarao ili sindikalni upravitelj kojeg bi odabrali zaposlenici ili čak cijelo članstvo.
Sigurnost nije pitanje hoće li prijedlog koji je u pripremi konačno proći i kako će se promijeniti prije nego što Vlada da zakon o lokalnim sporazumima u Sabor, vjerojatno početkom ljeta.
Novi model nije zajednički pregovaran s vladom i glavnim partnerima u sporu, tj. Suomen Yrittäjie (SY) i konfederacijom radnika SAK. SAK i SY stoga nisu odobrili model, ali još uvijek može stupiti na snagu.
Prema informacijama HS-a, ministar rada Arto Satonen Međutim, (kok) i njegov pomoćnik sastali su se sa stručnjacima iz SY i SAK.
Lokalni o proširenju sporazuma na tvrtke koje nisu članice sindikata poslodavaca raspravljalo najmanje 20 godina.
Međutim, nije postignut dogovor između SY-a, koji uglavnom predstavlja neorganizirana mala i srednja poduzeća, i radnika.
Rješenje nije pronađeno, pogotovo o tome tko će zastupati radnika u pregovorima, kada se odluke donose lokalno u tvrtki, suprotno onome što je zapisano u kolektivnom ugovoru djelatnosti.
SAK je zahtijevao da sindikalni sindikalni sindikalni sindik u osnovi predstavlja cijelo osoblje kada pregovara o lokalnim ugovorima. Tako to funkcionira u poduzećima koja pripadaju udrugama poslodavaca.
Na strani zaposlenika to se, između ostalog, pravda činjenicom da se i lokalni ugovori temelje na kolektivnim ugovorima, o kojima pregovaraju sindikati. Glavni poslovođa ima informacije i dobiva potporu sindikata pa je ravnopravniji partner u pregovorima, obrazlaže se dalje.
Po mišljenju poslodavaca, glavni upravitelj načelno može predstavljati samo one koji su sudjelovali u njegovom izboru. Mnoge male i male tvrtke možda uopće nemaju glavnog upravitelja.
Vlada postoji barem nekoliko razloga za odustajanje od izvorne prezentacije. Tražio se model koji obje strane mogu prihvatiti, makar i s zaokretom, koji bi jamčio i stvaranje dogovora.
Vlada također želi umiriti SAK, koji je organizirao dugotrajne štrajkove, kako iduće jeseni pregovori o kolektivnom pregovaranju ne bi odmah u startu zaglibili.
SAK je sa stanovišta vlade važan i zato što sa SAK-om želi pregovarati o novom izvoznom modelu plaća.
Vlada je pripremila zakon o izvoznom modelu kojim bi se ograničili ugovori s povećanjem plaća većim od povećanja plaća u izvoznim djelatnostima. Najvažniji sindikati koji predstavljaju izvozne industrije pripadaju SAK-u.
Vlada ipak bi više volio da se poslodavci i zaposlenici sami dogovore oko sustava koji se temelji na povećanju plaća u izvoznim sektorima.
SAK nije pristao sudjelovati u pregovorima. Vlada bi, smatra, trebala iskrenije pregovarati i o drugim zakonskim promjenama koje se tiču tržišta rada i zaposlenika, a kojih je na Vladinom popisu mnogo.
Jedan od njih je lokalni sporazum.
Novi prijedlog lokalnog sporazuma vjerojatno neće navesti SAK na pregovore o izvoznom modelu.
Umjesto toga, SAK i Suomen Yrittäjät mogu tiho gunđati i prihvatiti novi model, iako je protiv oba cilja.
O lokalnom sporazumu će se do kraja svibnja pregovarati u radnoj skupini s predstavnicima Vlade, radnika i poslodavaca.
Prema informacijama iz HS-a, novi model još nije ni u pregovorima, pa se još može promijeniti.
Vlada Središnji dio prijedloga zakona koji je od ranog proljeća dostavljen na mišljenje neće se mijenjati.
Prema njemu, iu tvrtkama koje nisu članice udruge poslodavaca trebale bi se primjenjivati odredbe općeg kolektivnog ugovora koje ispunjavaju uvjete za lokalni ugovor.
Trenutno je to moguće samo za poslodavce članove sindikata. Osim toga, kolektivni ugovori za pojedine tvrtke od sada bi mogli sadržavati iste fleksibilnosti kao i nacionalni.
Vlada je također tražila novi način praćenja lokalnih ugovora, ali konačni model još se nije pojavio.
Pojačavanje lokalnog pregovaranja jedna je od Vladinih reformi kojom želi olakšati dogovaranje uvjeta rada. Vlada vjeruje da će lokalna pogodba povećati broj radnih mjesta, iako u Ministarstvu financija nisu uspjeli izračunati koliko bi to povećalo zapošljavanje.
