- Vladimir Putin osvojio je 87,8 posto glasova, što je najveći rezultat ikada u postsovjetskoj povijesti Rusije.
- Pristaše najistaknutijeg Putinovog protivnika Alekseja Navaljnog, koji je prošli mjesec umro u zatvoru, pozvale su Ruse da izađu na prosvjed “U podne protiv Putina”.
- Više od 70 ljudi uhićeno je u nedjelju diljem Rusije, prema skupini koja prati suzbijanje neistomišljenika.
Predsjednik Vladimir Putin osvojio je rekordnih 88 posto na predsjedničkim izborima u Rusiji u nedjelju, pokazale su izlazne ankete i prvi rezultati, učvrstivši svoju vlast na vlasti, iako su tisuće protivnika organizirale simbolične podnevne prosvjede na biračkim mjestima.
Rani rezultat znači da je Putin, koji je došao na vlast 1999., izgleda lako osvojio novi šestogodišnji mandat koji bi mu omogućio da prestigne Josifa Staljina i postane ruski čelnik s najdužim stažem u više od 200 godina.
Putin je osvojio 87,8 posto glasova, što je najveći rezultat ikada u postsovjetskoj povijesti Rusije, pokazala je izlazna anketa FOM-a.
Ruski centar za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM) stavio je Putina na 87 posto.
Prvi službeni rezultati pokazali su da su ankete točne.
Izbori se održavaju nešto više od dvije godine otkako je Putin pokrenuo najsmrtonosniji europski sukob od Drugog svjetskog rata naredivši invaziju na Ukrajinu.
On to opisuje kao “specijalnu vojnu operaciju”.
Rat je visio nad trodnevnim izborima: Ukrajina je opetovano napadala rafinerije nafte u Rusiji, granatirala ruske regije i pokušavala probiti ruske granice posredničkim snagama – potez koji je Putin rekao da neće ostati nekažnjen.
Dok Putinov reizbor nije dvojben s obzirom na njegovu kontrolu nad Rusijom i nepostojanje bilo kakvih pravih izazivača, bivši KGB-ov špijun želio je pokazati da ima ogromnu potporu Rusa.
Nekoliko sati prije zatvaranja birališta, odaziv u cijeloj zemlji premašio je razinu iz 2018. od 67,5%.
PROČITAJ |
Pristaše najistaknutijeg Putinovog protivnika Alekseja Navaljnog, koji je prošlog mjeseca umro u zatvoru na Arktiku, pozvale su Ruse da izađu na prosvjed “U podne protiv Putina” kako bi pokazali svoje neslaganje protiv vođe kojeg smatraju korumpiranim autokratom.
Nije bilo neovisnih podataka o tome koliko je od 114 milijuna ruskih birača sudjelovalo u oporbenim prosvjedima, usred iznimno strogih mjera osiguranja u koje su uključeni deseci tisuća policajaca i sigurnosnih službenika.
Novinari Reutersa zabilježili su u podne povećan protok birača, posebno mlađih ljudi, na biralištima u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu, u redovima od nekoliko stotina ljudi, pa čak i tisuća.
Neki su rekli da prosvjeduju, iako je bilo nekoliko vanjskih znakova koji bi ih razlikovali od običnih glasača.
Kako je podne stiglo diljem Azije i Europe, stotine ljudi okupilo se na glasačkim mjestima u ruskim diplomatskim misijama.
Navaljnijeva udovica, Julija, pojavila se u ruskom veleposlanstvu u Berlinu uz klice i povike “Julija, Julija”. Pristaše Navaljnog u egzilu emitirali su na YouTubeu snimke prosvjeda u Rusiji i inozemstvu.
‘Ljudi su vidjeli da nisu sami’
“Pokazali smo sebi, cijeloj Rusiji i cijelom svijetu da Putin nije Rusija da je Putin preuzeo vlast u Rusiji”, rekao je Ruslan Shaveddinov iz Zaklade za borbu protiv korupcije Navaljnog.
“Naša pobjeda je što smo mi ljudi pobijedili strah, pobijedili smo samoću – mnogi su vidjeli da nisu sami.”
Leonid Volkov, pomoćnik Navaljnog u egzilu, koji je prošlog tjedna napadnut čekićem u Vilniusu, procjenjuje da su stotine tisuća ljudi izašle na biračka mjesta u Moskvi, Sankt Peterburgu, Jekaterinburgu i drugim gradovima.
Najmanje 74 osobe uhićene su u nedjelju diljem Rusije, prema OVD-Info, skupini koja prati gušenje neistomišljenika.
Tijekom prethodna dva dana bilo je mjestimičnih incidenata prosvjeda jer su neki Rusi palili glasačke kabine ili sipali zelenu boju u glasačke kutije.
Ruski dužnosnici nazivali su ih ološima i izdajicama.
Protivnici su objavili neke slike glasačkih listića na kojima su slogani vrijeđali Putina.
Ali smrt Navaljnog ostavila je oporbu bez svog najstrašnijeg vođe, a druge glavne oporbene figure su u inozemstvu, u zatvoru ili mrtve.
Zapad Putina predstavlja autokratom i ubojicom. Američki predsjednik Joe Biden prošlog ga je mjeseca nazvao “ludim SOB-om”.
PROČITAJ |
Međunarodni kazneni sud u Haagu optužio ga je za navodni ratni zločin otmice ukrajinske djece, što Kremlj negira.
Putin smatra da je rat dio stoljetne bitke s zapadom u opadanju i dekadentnošću za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon Hladnog rata zadiranjem u sferu utjecaja Moskve.
“Putinov zadatak je sada neizbrisivo utisnuti svoj svjetonazor u umove ruskog političkog establišmenta” kako bi osigurao nasljednika istomišljenika, rekao je za Russia Matters Nikolas Gvosdev, direktor Programa nacionalne sigurnosti na Institutu za istraživanje vanjske politike sa sjedištem u Philadelphiji. projekt.
“Za američku administraciju koja se nadala da će Putinova ukrajinska avantura do sada biti završena odlučnim nazadovanjem interesa Moskve, izbori su podsjetnik da Putin očekuje da će biti još mnogo rundi u geopolitičkom boksačkom ringu.
“Izbori u Rusiji dolaze na raskrižju za rat u Ukrajini i širem Zapadu u onome što Biden opisuje kao borbu 21. stoljeća između demokracija i autokracija.
Podrška Ukrajini zapetljana je u unutarnjoj politici SAD-a uoči predsjedničkih izbora u studenom na kojima će se Biden sukobiti s njegovim prethodnikom Donaldom Trumpom, čija je Republikanska stranka u Kongresu blokirala vojnu pomoć Kijevu.
Iako je Kijev ponovno zauzeo teritorij nakon invazije 2022., ruske su snage u posljednje vrijeme ostvarile napredak nakon neuspjele ukrajinske protuofenzive prošle godine.
Bidenova administracija strahuje da bi Putin mogao zgrabiti veći dio Ukrajine ako Kijev uskoro ne dobije više podrške. Direktor CIA-e William Burns rekao je da bi to moglo ohrabriti Kinu.
Putin kaže da je Zapad angažiran u hibridnom ratu protiv Rusije te da zapadne obavještajne službe i Ukrajina pokušavaju poremetiti izbore.
Glasovanje je održano i na Krimu, koji je Moskva oduzela Ukrajini 2014., te u četiri druge ukrajinske regije koje djelomično kontrolira i na koje polaže pravo od 2022. Kijev izbore na okupiranom teritoriju smatra nezakonitima i nevažećima.
